U poslednje vreme, na svim portalima mogu se pronaći pompezne vesti o tome kako je Poreska uprava izdala saopštenje da sva fizička lica koja ostvaruju bilo kakve prihode iz inostranstva a pogotovo se odnosi na fizička lica koja ostvaruju zaradu preko različitih platformi kao što su Upwork, Freelancer, YouTube, AirBNB, Booking, stan na dan i druge usluge, dužna da prijave svoje prilive prihoda u roku od 30 dana i obračunaju poreze i doprinose.
Šok i neverica? Mora da se plaća porez? Mora i tu nema diskusije. Kako svuda u svetu, tako i kod nas. Samo što država nije imala mehanizam da kontroliše tu vrstu prihoda od fizičkih lica. Inače, prijava se podnosi poreskoj upravi preko posebnog obrasca PP OPO-Poreska prijava o obračunatom porezu samooporezivanjem.
Šta još dalje piše, a važno je naglasiti: poreska uprava ovim putem apeluje na sva fizička lica koja su propustila da podnesu prijave poreza i doprinosa sa pripadajućom kamatom, to učine u što skorijem roku kako bi izbegla podnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka. To naravno možeš učiniti samoinicijativno ili se možeš obratiti nekoj profesionalnoj knjigovodstvenoj agenciji koja može umesto tebe obračunati poreze i doprinose.
.jpg)
Ukoliko želiš da se baviš ovom vrstom posla – da budeš freelancer kao fizičko lice, moraš prvo da budeš svestan da za svaki oblik rada mora da se plati neka vrsta poreza državi (i kod nas i svuda u svetu), i to se odnosi i na ovakve poslove. Česta je situacija da freelanceri pružaju usluge kao fizička lica, pa do sad nisu bili svesni (i nije se to propagiralo kroz medije) da mora da se plaća porez.
Ukoliko fizička lica (pa i freelanceri) obavljaju neku delatnost za pravna lica koja nemaju sedište u Republici Srbiji i za to primaju određenu naknadu, dužna su da sama obračunaju i plate porez. Neće porez za njih u Srbiji platiti to pravno lice. Porez za freelancere zavisi od iznosa ostvarenog prihoda, vrste prihoda, da li je to fizičko lice osigurano po nekom drugom osnovu ili nije.
U daljem tekstu opisaćemo ti tri opcije koje imaš u pogledu plaćanja poreza ukoliko želiš da se baviš poslom freelancera u Srbiji, a da plaćaš neki porez.
Ovo se odnosi na situaciju ukoliko obavljaš neki posao kao fizičko lice za nekog inostranog klijenta kojeg si sam pronašao negde na netu. Obaveza plaćanja poreza i doprinosa nastaje onog momenta kada ti legne uplata od klijenta. Tada je potrebno da u roku od 30 dana od dana kada je ta uplata legla popuniš i podneseš poresku prijavu na obrascu PP OPO. Kada je u pitanju obračun poreza zavisi od toga da li si kao fizičko lice zaposlen ili nisi.
Ukoliko jesi zaposleno lice, zdravstveno si osiguran po osnovu tog zaposlenja, pa ne mora da se obračunava i plaća doprinos za zdravstveno osiguranje. Ali porez na dohodak plaća se po ostvarenom prihodu, najčešće umanjenom za 20% od onog kolika je uplata legla i porez iznosi 20% na tu umanjenu osnovicu. Fizičko lice je u obavezi još da plati i doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) tako da si dužan da obračunaš i platiš još i 25.5% doprinosa.
Dakle: ukupno plaćaš:
na ono što si dobio od para na račun, umanjeno za 20%, tj. na 80% od onog što si primio kao prihod.
Npr.: Ako je dohodak bio 500 EUR, umanjena osnovica za 20% je 400 EUR.
Na tih 400 EUR se računa 20% porez (80 EUR)
Na tih 400 EUR se računa i 25.5% PIO doprinosa (102 EUR)
Ukupno se opraštaš od 182 EUR, a ostaje ti 318 EUR, što je samo 63.6%. Dakle, oprostio si se od 36.4% od prihoda.
Deluje bolno, ali takav je zakon već 20 godina. Ništa se tu nije promenilo.
Ukoliko se radi o nezaposlenom licu, obračun poreza i doprinosa je još, uslovno rečeno, gori:
Osnovicu za obračun poreza čini ostvaren prihod. Nezaposleno lice je dužno da po tom osnovu uplati: 20% poreza po ostvarenom prihodu, 25.5% za penzijsko i invalidsko osiguranje i pošto je nezaposlen mora da uplati još i dodatnih 10,3% za obavezno zdravstveno osiguranje.
Da vidimo to na prethodnom primeru
Npr.: Ako je dohodak bio 500 EUR, umanjena osnovica za 20% je 400 EUR.
Na tih 400 EUR se računa 20% porez (80 EUR)
Na tih 400 EUR se računa i 25.5% PIO doprinosa (102 EUR)
Na tih 400 EUR se računa i 10.3% doprinosa za zdravstveno osiguranje (41.2 EUR)
Ukupno se opraštaš od 223.2 EUR, a ostaje ti svega 276.8 EUR, što je samo 55.36%. Dakle, oprostio si se od 44.64% od zarade dajući ih na porez i doprinose.
Ako ti je prethodni primer bio bolan, ovaj primer će ti malo pomoći da prethodni prihvatiš sa više volje :)
Ovo predstavlja najskuplji način plaćanja poreza i doprinosa, a i zamoran je, pogotovo ako ima više manjih uplata u toku meseca. Umesto toga, postoje i drugi načini oporezivanja, ako rešiš da ne posluješ više kao fizičko lice, nego da osnuješ neku vrstu privrednog subjekta alias neku firmu.
Pre toga samo da kažemo: porez ne zastareva 5 godina: znači, ako si kao freelancer radio od 5 godina unazad na ovamo, upravo to je poreska uprava htela da poruči: na svaku uplatu u poslednjih 5 godina (i pazi sada: po nama, nevezano da li je uplata legla na tvoj devizni račun u domaćoj banci ili na Paypal, Payoneer, Skrill, Western Union ili neki šesnaesti procesor novčanih transakcija) treba da obračunaš i platiš porez i doprinose po nekom od 2 gornja modela. Da zabiberimo sa još malo para, sem poreza i doprinosa, ono što je još što mora da se uradi je da se plati i zakonska kamata od trenutka prijave do dana današnjeg.
Npr. ako je prijava bila 01.05.2017. godine na 500 EUR, a ti nisi bio zaposlen u tom trenutku, sem onih 223.2 EUR do dana današnjeg (oktobar 2020. Godine kad pišemo članak) treba da se obračuna kamata što će ispasti oko 11% godišnje, znači još oko 35% na osnovicu tj. u najboljem slučaju, ako je osnovica sa 50% umanjenja oko 85 EUR, a u najgorem slučaju, ako nema umanjenja na osnovicu čak oko 175 EUR.
Ovo je šta bi trebalo da se uradi i kako bi moralo da bude po slovu zakona. Tek ako se ovako uradi, izbegava se prekršajna prijava ili čak u drastičnim slučajevima krivična prijava (zaprećena kazna zatvora) ukoliko se u toku inspekcije kod fizičkog lica zaključi da je lice primilo prihode u tolikom iznosu da nije prijavilo obračunalo i platilo porez preko 1 000 000 dinara.
Ako želiš da izbegneš ovolike obaveze oko obračuna i plaćanja poreza i doprinosa kao fizičko lice bar za ubuduće, možeš razmisliti da postaneš paušalac. To je jedna od tri forme preduzetnika, fizičko lice, koji se posmatra kao firma, tj. Kao privredni subjekt. Kod ove vrste oporezivanja kao obveznik poreza prvo moraš da budeš upisan u registar kod nadležnog organa ili organizacije (Agencija za privredne registre – APR). Zahtev za registraciju preduzetničke radnje podnosiš u APR-u i u tom zahtevu izabereš da želiš paušalno da se oporezuješ (da budeš paušalac). Možeš probati zahtev da popuniš samostalno ako umeš, a možeš uvek da se obratiš knjigovodstvenoj agenciji koja će umesto tebe prikupiti sva potrebna dokumenta i rešiti to sigurno i bez neprijatnih iznenađenja. Nakon prijave Poreska uprava ti šalje rešenje u tvoje elektronsko poresko sanduče, po kome paušalno, mesečno (znači svaki mesec, bez obzira koliko radio i zaradio) plaćaš određen iznos poreza i doprinosa. Porezi i doprinosi teku od prvog dana registracije preduzetnika. Okvirno od 150 do 300 EUR mesečno – radio, ne radio, svira ti radio svaki mesec. Dobro, ne baš svaki... možeš da odeš u status mirovanja kad nema posla. Tad ne moraš da plaćaš porez i doprinose, ali nisi ni zdravstveno osiguran, i ne teče ti staž. U svakom slučaju, možeš malo da „oladiš“ sa porezima ako ti ne krene posao.
Malo pročitaj više o paušalcu i njegovim obavezama ovde. Imaš i tonu komentara ispod i na svaki imaš odgovor od stručnjaka iz knjigovodstvene agencije i nema šanse da ne nađeš ono što te interesuje.
Oporezivanje dobitka-preduzetnik koji vodi poslovne knjige
Kako paušalac može da bude skup za početak, možda možeš jeftinije da prođeš poreski ako budeš preduzetnik koji nije paušalac, nego vodiš poslovne knjige. Kod ovog načina oporezivanja procedura osnivanja je ista kao kod paušalnog oporezivanja. Razlika je u tome što moraš da vodiš poslovne knjige ili da angažuješ proverenu knjigovodstvenu agenciju koja će to da radi umesto tebe. U toku prve godine poslovanja predviđaš koji će ti biti poslovni dobitak i na osnovu njega plaćaš akontaciju za porez i doprinose. Pored toga imaš trošak za knjigovođu (cifre variraju od mesta do mesta i od količine posla, ali okvirno od 50 – 100 EUR mesečno) i imaš ličnu zaradu preduzetnika, koja je okvirno oko 60 – 80 EUR troška mesečno.
Dakle, od tebe zavisi koji način poslovanja ćeš da izabereš. Ako ti je konfuzno i puno ti je informacija, možeš da se obratiš se za dalje konsultacije ili postaviš pitanje u komentaru u dnu ove stranice.
Ono na šta smo u ovom tekstu hteli da ti skrenemo pažnju jesu opcije za oporezivanje ukoliko se već baviš ili se opredeliš da se baviš ovom vrstom posla. Još jednom skrećemo pažnju, a što je bitno sa aspekta države Srbije, jeste:
Ne pada automatski test samostalnosti u ovom slučaju, zato što je to samo jedan od 9 kriterijuma testa samostalnosti. Sasvim je u redu imati samo jednog nalogoodavca sa iznosom prihoda većim od 70%, ako se utvrdi da to nije fiktivan radni odnos.
Da bi se pao test samostalnosti, potrebno je da se padne na pet ili više od tih devet kriterijuma testa samostalnosti.
Na kriterijumu padaš ako 5 od 9 navedenih kriterijuma nisi ispunio.
Znači, ako radiš 100% za jednog nalogodavca, to je srkoz ok. Imaš još 4 kriterijuma da "padneš" da bi pao ceo test samostalnosti.
Znači ako na pet mesta ne valja, onda se pada test samostalnosti.
Ja sam penzioner, odnosno referentni agent trade platforme u Njujorku, baveci se finansijskim trejdingom BG/SBLC/MTN sa klijentima sirom sveta.
Pri tome, zarada je velika, a znam da trebam da platim porez od 20% i to prihvatam.
Medjutim, nije mi logicno da placam PIO od 22%, jer imam zdravstveno osiguranje posto sam penzioner, pa da li to trebam da placam.
Penzioner,
Milenko Pavlovic, dipl.ing.
Beograd
U pravu ste, član 225, Krivični Zakonik Republike Srbije, Službeni glasnik 35/2019, verzija zakona na snazi od 01.12.2019. godine.
Ispravljeno je. Hvala na sugestiji :) !
Na isti način. Dobrovoljno uplaćivanje socijalnih doprinosa ne umanjuje obavezu uplaćivanja poreza i doprinosa po načinu koji smo opisali u ovom članku.
Kamata se računa na obračunati oporezivi, a ne do sada isplaćen deo.
Ako se desi greška, imate pravo da samostalno podnesete izmenjenu poresku prijavu dva puta (dva puta možete da ispravljate grešku samostalno). Ako je obračunato više poreza, može se tražiti povrat poreza. Ako je obračunato manje poreza, potrebno je samo doplatiti razliku (i možda kamatu).
Ima tri tvrdnje pa idemo redom:
1) Postoji Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja potpisan sa šezdesetak država (između ostalog i sa republikom Irskom). On reguliše samo izbegavanje poreza ali na način koji je definisan u svakom ugovoru posebno (znači od države do države se razlikuje), uz dostavljanje dokaza da je porez plaćen u toj državi. U velikom broju slučajeva definisano je izbegavanje poreza do iznosa koji je plaćen u državi ugovornici (npr. u Irskoj).
Ovo označava da treba da se dostave dokazi poreskoj upravi da je porez zaista plaćen u državi nalogodavca.
Što se tiče doprinosa, sličan dokument (nije ugovor, nego sporazum o socijalnim doprinosima) postoji samo sa nekolicinom zemalja, uglavnom sa komšijskim zemljama.
Znači, moguće je, ali je potrebno dostaviti odgovarajuće dokaze, koje je obično jako teško obezbediti.
2) To što lica koja primaju novac iz inostranstva nisu u radnom odnosu sa poslodavcem ne oslobađa ih obaveze da obračunaju i plate doprinose.
3) Zakon o porezu na dohodak građana ne poznajte termin "privatno lice". Sa druge strane, u članu 1, definiše se jasno: "Porez na dohodak građana plaćaju, u skladu sa odredbama ovog zakona, fizička lica koja ostvaruju dohodak."
Ovi iznosi se uračunavaju pri obračunu penzije. Zato se i uplaćuju.
Na sajtu poreske uprave postoji uputstvo kako se obračunavaju porezi i doprinosi pomoću OPO obrasca.
Ne čudi nas da službenici u Poreskoj i PIO fondu nemaju dovoljno iskustva. Niko se nije od njih susretao sa zahtevima da fizičko lice samostalno obračuna i plati porez i doprinose i nadamo se da će se to u narednom periodu promeniti na bolje.
Po našem mišljenju, prilivom na Paypal ste ostvarili dohodak, za koji treba da obračunate i uplatite porez i doprinose. I da, što pre, jer je kamata svaki dan sve veća (na žalost, tako je).
Prebacivanje sa Paypal na devizni račun nema nikakvog uticaja na vašu obavezu da obračunate i platite porez, doprinose i kamatu. Jednostavno, to što je vama prihod legao na Paypal je dovoljan uslov da se uradi obračun i plate dažbine.
Zato što je tako propisano Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Po našem mišljenju, ovo bi bio dobar predlog za buduće izmene ovog zakona i za dijalog sa nadležnim zakonodavcem: doprinosi bi mogli da ne budu obavezni.
Na žalost, po sadašnjem slovu zakona, nije tako.
Da li postoji maksimalan iznos koji mogu na godišnjem nivou da prebacim sa PayPal-a na karticu, a na koji ne mora da bude plaćen porez? Ili se i najmanja uplara prijavljuje i plaća se porez?
Hvala unapred!
Hvala!
1) Država nikom ne uplaćuje penziono i socijalno, sem u slučaju bolovanja preko 30 dana i porodiljskog odsustva. Stoga, prema sadašnjim zakonima, ako bi ste hteli da budete freelancer, bili biste u obavezi da plaćate porez i doprinose.
2) Za freelancere na žalost ne postoji neoporezivi iznos niti na mesečnom niti na godišnjem nivou. U izvesnom slučaju, ukoliko je novac upućen kao poklon od osobe sa dinarskog računa (uz neki dokaz da je to taista poklon, a ne dohodak) do 100 000 dinara godišnje od svake osobe bi bio oslobođen plaćanja poreza na imovinu i ne bi imalo tretman dohotka.
Ono što još postoji je iznos normiranih troškova (umanjenje osnovice za porez i doprinose) na prihode, koja može biti od 20% do 50% u zavisnosti od vrste prihoda (ugovor o delu, autorski honorar), pa se to može smatrati oslobođenjem od dela poreza i doprinosa.
Koja je vrsta odnosa sa nalogodavcem, to je najbolje da odredite sa nekim knjigovođom, jer postoji preko 30 vrsta odnosa.
Primaoci porodičnih penzija imaju pravo na prihode po ugovoru o delu i autorskom ugovoru. Ne smeju biti zaposleni i ne smeju se baviti privremenim i povremenim poslovima.
Pri obračunu važe ista pravila kao i za ostale slučajeve koji su zdravstveno osigurani po drugom osnovu, znači ne plaćaju zdravstveno osiguranje, nego samo porez i doprinos za penziono i invalidsko osiguranje (PIO).
Ako je to što je leglo dohodak, ne postoji neoporezivi iznos.
Tačko, skupilo se sve skupa 1000 EUR, ali svih 1000 EUR je podložno obračuunu poreza i doprinosa, samo je pitanje na koju osnovicu. Najčešće je osnovica 20% manja, dakle 800 EUR, ali ako je u pitanju neko autorsko delo, onda je možda čak i 50% manja, dakle 500 EUR.
Ali onda na osnovicu idu porez i doprinosi kao za svakog drugog freelancer-a u Srbiji.
I na žalost, kamata na kašnjenje preko 30 dana.
Da li se ovo odnosi samo na trenutno aktivne freelancere?
Kako ce drzava da naplati tu masu poreza od ljudi koji su malo prihodovali i te pare vec potrosili (tipa prihodovao oko 1000 eura mesecno). Covek je na nuli, prezivljavao i sada mu kazem recimo za 5 godina plati 30 000 eur poreza.
Kako sad stoje stvari, porez zastareva nakon 5 godina, a doprinosi ne zastarevaju. Dakle one 2 godine tj 2016. i 2017. bi još mogli da vas terete za obračun poreza i doprinosa. U prevodu, ne odnosi se samo na trenutno aktivne freelancere.
Delimo vaše mišljenje i zabrinutost kako će država da naplati tu masu poreza i očigledno je potreban dijalog i dogovor obe strane.
Naime, od februara 2018 počeo sam da radim honorarno za jednu inostranu kompaniju, uplate su bile mesečne preko deviznog računa u banci. Za honorare u tom periodu nije podnošena poreska prijava. Kompanija za koju sam radio je u julu 2019-te osnovala d.o.o. u Srbiji i od 1. avgusta sam na ugovoru o zaposlenju sa punim radnim vremenom i obračunatim porezima i doprinosima i redovnim uplatama na dinarski račun.
Za ceo navedeni period, imao sam status osnivača i direktora u domaćem d.o.o., za to vreme, firma je vršila prijave PIO i ostalih obaveza koje se obračunavaju po stopi određenoj za osnivače (pritom nije bilo uplata jer je firma u blokadi ali su prijave svakako podnošene).
Dakle, pitanja shodo situaciji:
1. Da li neaktivnost deviznog računa od preko godinu dana i da li njegovim gašenjem utiče na mogućnost kontrole poreske uprave?
2. Da li poreske prijave za osnivača umanjuju iznos poreskog obračuna na honorare iz navedenog perioda u slučaju prijave tih prihoda i po kojoj računici (primer bi bio preporučljiv)?
3. Da li poreska uprava ima neki šablon koji se može iskoristiti za otplatu obračunatih obaveza za prijavljeni honorar kroz mesečne rate?
4. Da li neplaćanje obaveza za osnivača od domaće firme, zbog situacije blokade računa, utiče na odgovor na pitanje #2?
5. Da li imate još neku napomenu koja je van opsega odgovora na prethodna pitanja?
1. Verovatno ne, a evo i zašto. Narodna banka Srbije i poreska uprava mogu da razmenjuju podatke o istoriji rada računa, čak i kad je isti ugašen.
2. Ne, na žalost :( .
Naime, poreske prijave za osnivača su jedno, a prihodi iz inostranstva su drugi prihodi i primenjuje se dodatni obračun sa svim navedenim porezima i doprinosima.
3. Kad se prijave sav porez i doprinosi, može se razgovarati o reprogramu duga kroz 24 do 60 rata uz maksimalan otpis kamate do 50%.
4. Ne, rekli smo to su dve nezavisne obaveze
5. Ne, za sada.
Ne, važi i za prihode iz Srbije, ali je tada obično nalogodavac već platio porez i doprinose. Ako nije platio u roku od 30 dana, onda ste opet vi obavezni da ih obračunate i platite.
Mi možemo da damo informacije samo vezano za poreze u Srbiji. Za Irsku jedino možemo da vas uputimo na neke stručnjake za međunarodno pravo ili poreze.
Ono što možemo da kažemo je da postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Srbije i Republike Irske, ali on se odnosi samo na umanjenje poreza (a ne i doprinosa) i to ne u svim slučajevima.
Da li ja treba da prijavljujem zaradu na payoneeru i plaćam porez ili se računa da ako plaćam paušal za preduzetnika ne plaćam za ovo što zaradim kao freelancer?
Vi imate 2 poreske linije: jedna je kao preduzetnik (šrafovska roba), a druga je kao freelancer. Za tu drugu važno je da li je payoneer račun vezan za račun preduzetničke firme. Ako jeste, onda ste mirni.
Ako nije, onda se to smatra prihodom kao fizičko lice i dužni ste obračunavati i platiti porez i doprinose kao fizičko lice po nekom od modela u zavisnosti od vrste usluge koju pružate (da li je dizajn vaše autorsko delo ili je izrada po nekom naručenom poslu).
Vidim da se pomenula već tema izavanja smeštaja preko Bookinga, Airbnba i slično. Imam dva pitanja:
1. Treba mi pojašnjenje. Kako ja mogu imati status free lancera ako izdajem sobe preko ovih platformi? Ja ne radim ništa za njih kao poslodavca niti me oni angažuju za bilo šta. Tehnički oni zapravo rade za mene. Reklamiraju me, prodaju moje usluge i uzmu procenat.
2. Ako je već tako i ako me tretiraju kao free lancera, da li preporučujete da me plaćaju preko firme. Imam firmu ali mi je delovalo povoljnije i jednostavnije da me plaćaju kao fizičko lice
Hvala
Po nama, važi i za držanje časova jezika istih tih 20% umanjenja (priznavanja normiranih troškova).
Poresko umanjenje od 16300 (za 2020. godinu) važi za zaradu, tj. za lica koja su u radnom odnosu kod poslodavaca u Srbiji, što freelancer-ski posao isključuje. Freelancer nije zaposlen ako je freelancer. Osoba može biti i zaposlena, a da je pored toga u slobodno vreme i freelancer, ali onda za platu koju prima, ostvaruje tih 16300 mesečno poreskog oslobođenja, a za prihod koji ostvaruje kao freelancer ne važi poresko oslobođenje od 16300 dinara mesečno.
Dakle, ako freelancer primi 1 dinar a ne 30$ ili više, dužan je obračuna i plati porez i pripadajuće doprinose (i na žalost, kamatu ako kasni više od 30 dana).
2) Uplate na navedene servise mogu biti i pomoć članova porodice koji žive u inostranstvu, da li se i na takve prihode plaća porez?
1. Ovo je dobro pitanje, na koje nemamo ni mi odgovor. Vreme će pokazati da li navedeni servisi za procesiranje novčanih transakcija mogu, žele ili moraju da podele podatke poreskoj upravi neke države.
2) Ukoliko se dokaže da je u pitanju poklon do 100 000 dinara godišnje od nekog lica, takav priliv novca se ne smatra dohotkom i ne plaća se porez.
Ali se preko 100 000 dinara godišne obračunava porez na imovinu i to 1.5% odnosno 2.5% u zavisnosti od toga ko je primaoc poklona.
Odlicno postoji pravilnik o minimalnom broju radnih meseci, tj. godina da bi se ostvarila mogucnost prihoda penzije i aktivnog zdravstvenog osiguranja, sto u praksi za frilencere i druge osobe koje dobijaju "prihode" iz inostranstva ne funkcionise u praksi i, moramo se sloziti, predstavlja indirektnu kradju doprinosa tih istih osoba.
Ako osoba, koja ni u kakvom slucaju nije u radnom odnosu niti vrsi usluge za koje je placena dobija prihode kompanije u vidu poklona (strimovanje), ovakvi slucajevi se kako zapravo tretiraju?
Kompanija zeli da uplati vama novac samovoljno jer vas kao korisnik njihovog sajta smatra izuzetno "korisnim" je slucaj u kome sam trenutno. Ne, vi ne radite za njih vec vas oni nagradjuju mesecnim donacijama jer vas vole ;)
Ono sto ne bih imao problema je uplatiti porez (koji je inace katastrofalno visok, 20% iako osoba zapravo nije ni zaposljena?), ali uplatiti deo doprinosa za PIO je izuzetno smesan i ocigledno predstavlja indirektan pokusaj kradje novca jer radnog ugovora nema, niti je aktivnost slicna bilo cemu drugom (govorim o strimovanju i kompaniji koja zeli samovoljno da vam uplati novac).
Kako se ovakvi slucajevi tretiraju? Jer, da budemo realni, Poreske uprave nemaju nikakve informacije ni o cemu niti su upucene u bilo sta vezano za online zarade (mozda za "freelancing"), tako da, poenta prijavljivanja poreza bi se odvijala na totalno neorganizovan nacin i samim tim bi postojale velike greske i veliki rizik bi bio stavljen na samu osobu koja bi zelela da prijavi porez.
PIO doprinos se ne vezuje za staž, nego za obračun penzije i naknade za slučaj invaliditeta.
Tačno je da freelancer u Srbiji, ako bi radio ceo životni vek van radnog odnosa, a plaćao bi PIO, ne bi stekao uslov za penziju, jer ne bi imao 15 godina staža. Stoga su potrebne izmene zakona i dijalog između trenutno suprotstavljenih strana predstavnika freelancer-a i predstavnika zakonodavaca, kako bi se iznašlo neko rešenje.
Strimovanje nije prepoznato u trenutnim zakonima kao poklon, nego kao dohodak. Još jedan razlog da se ovo ubaci u izmene zakona.
Poreske uprave, slažemo se, trenutno nisu baš organizovane i upućene u to kako da obrađuju prijave vezano za online zarade, ali se baš ovom inicijativom stvari žele urediti.
Prijavljivanje poreza možda deluje neorganizovano, ali je zakonom apsolutno uređeno: Svako za sebe treba da obračuna, prijavi i uplati porez i doprinose - to se zove samooporezivanje, a poreska ima zadatak da vrši nadzor (inspekciju) na osnovu raspoloživih (ili kako vidimo u medijima, buduće raspoloživih informacija).
Tačno je da freelenceri ili primaoci donacija (po našem mišljenju - dohotka, dakle, oporezivih prihoda) od strimovanja sada nemaju iskustva kako da tačno prijave porez, ali bi za to po našem mišljenju trebalo da postoje dovoljno jasna i egzaktna uputstva na portalima određenih ustanova: poreske uprave , nadležnih ministarstava, lokalnih samouprava ili knjigovodstvenih agencija.
na ono što je leglo kao dohodak, dakle na 800$, umanjeno za iznos normiranih troškova, a ponekad i stvarnih troškova, u zavisnosti kakva je vrsta ugovorenog posla na Upworku: da li kao ugovor o delu, u kom slučaju je osnovica 20% manja od tih 800$, tj 640$ ili je ugovor o autorskom delu (proizvodnja nečeg što je vaše autorsko delo: slika, zvuk, animacija, poema, pripovetka itd.) u kom slučaju normirani troškovi mogu biti 34%, 43% ili čak 50%.
Uzmimo da je 50% normiranih troškova, onda bi osnovica za porez i doprinose bila 800$ umanjena za 50% tj. 400$. Na to bi se računao porez 20%, PIO 25.5% i možda zdravstveno osiguranje od 10.3% ako nigde niste zdravstveno osigurani.
Plus, ako kasnite sa prijavom u odnosu kad su pare legle na Upwork više od 30 dana, počinje da se računa zakonska kamata (otprilike 10% za 365 dana)
Znači, spisak gubitaka novca od osnovnih 800$ je:
1) Upwork 10% tj. 80$
2) Paypal 10% tj. 80$ (ovo nam se čini da nije realna cifra!)
3) Intesa svoj procenat, npr 3% tj. 24$
Ovo je sve na osnovicu 800$.
Recimo da je ugovor o delu, onda je 20% umanjenje osnovice za porez i doprinose tj. na 640$:
4) Porez 20%, tj. 132$
5) PIO doprinos 25.5%, tj. 163.2$
6) Zdravstveni doprinos 10.3$, tj. 66$,
Ukupan gubitak: 545$
Koliko meni preostaje: 255$
Jednom rečju, katastrofa, ali takva je sadašnja realnost po zakonima :( !
Ko bude ovo pročitao, a ostao ravnodušan, nek se javi da ga častimo pivom :).
Banana drzava,bitno da su poceli od poreza,a to sto im sluzbenici ne znaju nista to nema veze.Po principu:samo ti plati i ne pitaj mnogo. :(
Recimo da na Upworku zaradim $500, od kojih mi Upwork odmah uzme 10% sto znaci da meni bude uplaceno $450. Taj novac prebacim na Payoneer i oni mi uzmu $2.50, sto znaci da meni ostaje $447.50.
Novac podizem na bankomatu sa Payoneer karticom.
S obzirom da mi se vec uplacuju doprinosi i da ne koristim nase banke da li podlezem placanju poreza i, ako da, koliko bi trebao da platim?
Po našem mišljenju, podležete plaćanju poreza i PIO doprinosa, bez obzira što ste zaposleni i bez obzira što podižete novac na bankomatu Payoneer karticom. Po našem mišljenju, dohodak ste ostvarili još kad je novac legao na Upwork platformu.
U tekstu je detaljno opisan primer kako bi trebalo platiti porez i PIO.
Na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, član 7, član 28 i član 44.
PIO se plaća po svim osnovama dohotka: i na zaradu i na ugovorene naknade van zarade.
Uplate mi "lezu" na decvizni stedni racun u banci u Srbiji iz drzave clanice Evropske unije za rad u drugim drzavama; Azije, Afrike, itd., u kojima imam legalan boravak (nekad radna i boravisna viza a ponekad biznis viza). Van Srbije provodim vise od 250 dana godisnje pa meInteresuje da li podlezem placanju poreza i doprinosa u Srbiji.
Hvala
Po našem mišljenju, vi se ne smatrate rezidentom republike Srbije, pa ne podležete oporezivanju u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana.
Kakve bi uopšte mogle biti moje poreske obaveze, mesečno imam oko desetak klijenata i zaradim oko 1000€.
Hvala
do 100 000 dinara godišnje možete primiti kao poklon, nakon toga se plaća porez na poklon 2.5%
Međutim, poreska uprava bi mogla u toku inspekcijskog nadzora da utvrdi da ovo nije poklon (bez obzira što na formularu Western Uniona piše da jeste poklon) i onda bi taj novac imao tretman dohotka, i bio oporeziv kao što smo napisali u ovom članku vezano za porez koji bi trebalo da samostalno obračunavaju i plaćaju freelancer-i.
Hvala.
Onda bih poveo jedan dobar sudski spor protiv poreske uprave.
Obzirom da nemate centar poslovnih i životnih interesa u Srbiji, uplate na račun u vašoj banci (bez obzira što je račun u srpskoj banci) ne spadaju pod dohodak u smislu zakona, te nije oporeziv. Ne treba da plaćate nikakav porez.
Ako se budete preselili ponovo da živite u Srbiji, onda bi trebalo.
Loze vas kao i ovaj, onda dolazi spasilac i resava sve i od 2021g placate 10 ilo 15%
Retroaktivno nema trika, ljufi ce pobeci, prebaciti novac, izneti itd...
Na long term izgubice miljiarde...
Ako sam dobro razumeo moje obaveze, kao zaposlenog lica za kojeg poslodavac, d.o.o u Srbiji, lege artis uplacuje sve doprinose, a u slucaju osnivanja preduzetnicke radnje za bavljenje freelance poslovima u slobodno vreme su porez na dohodak 10% i PIO 25,5%.
Hipoteticki, jednom mesecno preko PayPal-a (ili direktnom uplatom) na devizni racun u lokalnoj banci pristize 500 EUR.
- Da li ovaj iznos podleze nekom koeficijentu ili poreskom umanjenju, i ako da li se isti odredjuje na osnovu sifre delatnosti?
- Oduzima se 10%*500 = 50 EUR poreza
- Oduzima se 25,5%*500 = 127,5 EUR za PIO
- Konacno meni na raspolaganje ostaje 322,5 EUR (+/- modifikator iz prve stavke)
Gore navedeno bi trebalo da se odnosi na samooporezivanje?
Hvala i LP,
Bojimo se da niste dobro shvatili.
Freelance znači da ste fizičko lice koje nema preduzetničku radnju.
Ako imate preduzetničku radnju, onda možete da birate da li želite da budete paušalno oporezovani (150 - 400 EUR mesečno, radio ne radio) ili da plaćate porez po ostvarenom prometu (preduzetnik sa ličnom zaradom).
Ako vam na devizni račun stigne 500 EUR, onda je najisplativije da budete preduzetnik sa isplatom lične zarade.
U tekstu je objašnjen slučaj kad niste preduzetnik nego freelancer, kao fizičko lice (ostvarujete neke prihode kao freelancer bez obzira da li ste na drugu stranu zaposleni ili ne).
U tom slučaju na 500 EUR najčešće postoji umanjenje od 20%, a nekad čak i do 50%.
Na taj umanjen iznos se obračunava 20% poreza,
25.5% PIO doprinosa.
Doprinos za zdravstveno osiguranje se u slučaju da ste zaposleno lice ne obračunava na freelance prihod.
Hvala puno, sad je jasnije.
Pogledao sam na vasem sajtu i clanke o isplati licne zarade. Namece se sledece poredjenje:
Kao fizicko lice u radnom odnosu:
500EUR - prihod
-20% umanjenje (postoji li mogucnost da se ovo proveri da li se primenjuje za odredjenu sifru delatnosti?)
400EUR - osnova za obracun
-46% porez i PIO
316 neto rezultat
Kao preduzetnik iz radnog odnosa koji isplacuje licnu zaradu:
500 EUR - Prihod
200 EUR - Licna zarada *36% (10%+26%) = 72 EUR
300 EUR - dobit preduzeca * 10% = 30 EUR
rezultat: 500-(72+30) = 398 EUR
Da li je ovo pravilan primer?
Hvala i lep pozdrav,
Za freelancere je skoro ok. Doprinosi nisu 26% nego 25.5%.
Za preduzetnika sa ličnom zaradom, nismo baš razumeli obračun, ali koliko vidimo, nije baš tako. Postoji odbitak osnovice poreza, pa je porez manji (oko 6 EUR) a i doprinosi nisu na 200 EUR nego na najnižu osnovicu, pa su malo veći.
Porez na dobit se računa na ukupan prihod minus ukupan priznati trošak, znači mogu da postoje i nepriznati troškovi.
Tako da nije baš tako, ali je to smisao.
Radio sam kao freelancer do 2013. god., od tada nemam priliv na deviznom računu. Ni poreska uprava, ni banka nisu me nikad kontaktirale u vezi tih transakcija, nikad nisam popunio bilo koji obrazac. Šta se od mene očekuje?
obziorm da ste bili freelancer do 2013. godine, obaveze za porez su zastarele. Po nama od vas se ne očekuje ništa.
stigla mi je uplata od rodbine iz inostranstva na devizni račun. U dilemi sam da li se i na tu uplatu obračunava porez pošto nije u pitanju zarada? Takođe me zanima kome da se obratim kako bih saznao da li sam poreski dužnik ako dugujem po ovom osnovu?
Zahvaljujem na odgovoru!
Prema našem mišljenju, poklon nije dohodak i ne podleže porezu na dohodak građana.
Naravno, vi biste verovatno poreskoj upravi u slučaju inspekcije morali da dokazjete na neki način d avam je to rodbina.
Ali ova vrsta priliva novca podleže porezu na poklon shodno Zakonu o porezima na imovinu. Naime, ako vam ista osoba uplati preko 100 000 dinara u toku jedne godine, treba platiti porez na poklon u iznosu od 2.5% na iznos preko tog "neoporezivog" iznosa.
Nema umanjenja poreza i doprinosa, ali je moguće podneti zahtev za otpis kamate i reprogramirati je da se ne plati odmah cela, nego da se plati na do 24 rate.
Takođe, moguć je otpis do 50% iznosa kamate.
I naravno, kad se sami prijavite, nećete dobiti još i kaznu.
90% gostiju je iz Srbije. Da li postoje osnove za naplatu poreza?
Postoji osnov, ali ne postoje dokazi :).
Način priliva tj. da li je prihod stigao kešom u ruke ili preko računa nema uticaja na vašu poresku obavezu obračunavanja i plaćanja poreza i doprinosa.
Druga je stvar kako sad neko da dokaže da ste vi zaista imali gosta. Konkretno, pada nam na pamet, da bi u nekom inspekcijskom nadzoru mogli da nađu vaš profil na booking.com na osnovu adrese na tom sajtu, i onda da pročitaju utiske gostiju.
Ovo je sve jako diskutabilno da li bi inspekcijski nadzor išao do te tačke, i da li to ima pravo da radi, bolje da ne dajemo dalje ideje.
1)Zanima me ako sam ja ovo dobro razumeo kako dokazati da si trejder da ne ispade da sam freelancer, da mi nebi stigla prijava da nisam uplatio doprinose i manji procenat?
2)A i zanima me dali kad kao trejder skinem prihod na paypal 500 i on mi smanji odredjni procenat, pa uplatim na kartiu i to mi oduzmu i naprmer bude 475. Sta se uzima za osnovicu za porez?
3) I da li moze da dodje do toga kada skinem na peypal pa na karicu da traze dvostruki porez, prvo ono sa paypala pa i sa kartice
Da tačno je, trgovanje na berzi je podložno samo porezu 15% na kapitalnu dobit (razliku između uloženih vrednosti po akciji i otkupnih vrednosti po akciji)x broj akcija.
1) Verovatno je dovoljno pokazati nalog za trejdovanje i vezu bankarskog računa i naloga na sajtu za berzansko poslovanje.
2) Osnovica za porez se uzima onaj prvi iznos tj. tih 500 iz vašeg primera. Zakon ne poznaje proviziju koju uzima Paypal niti banka. To su privatne provizije privatnih ustanova, a prihod je nastao pre tih provizija.
3) To ne može da se desi. Porez bi trebalo samostalno da obračunate, prijavite i platite samo i jedino na prvi iznos, tj. onaj kad ste ga ostvarili (tj. skidanjem na Paypal u vašem slučaju).
Inače sam zaposlena za stalno u firmi koja placa za mene doprinose i nema veze sa ovim poslom. Takođe, imam dvojno državljanstvo...BiH i Srpsko. Zanima me, da li podležem ovom zakonu i kolike bi bile moje obaveze?
Hvala unapred
Slaba vajda od toga što oni u USA plaćaju sve poreze.
Za FB i IG: Podležete pod ugovor o drugim prihodima (20% normiranih troškova na tih 150 EUR, dakle na osnovicu od 120 EUR ide 20% poreza, tj. 40 EUR i 25.5% doprinosa, bez obzira što ste zaposleni za stalno)
Za prevod knjige ide procenat normiranih troškova 43%, tj. osnovica vam je 57% od tih 3200 EUR tj. 1824 EUR, pa na njih 20% poreza i 25.5% doprinosa)
Znamo, znamo, izgleda totalno obeshrabrujuće.
Znači, niti hleba od bilo koje od 3 činjenice koje ste naveli: 1) USA plaća poreze 2) stalno ste zaposleni 3) imate dvojno državljanstvo tj. još i BiH
U slučaju da ste kao student zdravstveno osigurani preko roditelja, pod pretpostavkom da su roditelji zaposleni, a ne angažovani po ugovoru van radnog odnosa, po našem mišljenju ne treba da plaćate zdravstveno osiguranje kao student za posao predavanja engleskog jezika online, shodno članu 15 Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Ali porez 20% i PIO doprinos 25.5% treba, na osnovicu koja je 80% od onog što vam je uplaćeno od strane vašeg učenika.
Pitacu i ja, iako je verovatno negde vec napisan odgovor (samo ga nisam pronasla u moru svih ostalih...)
Radim kao online teacher, predajem Japancima, pocela sam u junu ove godine (22.juna) i uglavnom mi iznos ne prelazi preko 120e, zato sto je to vise a part-time job. Uplata se vrsi preko paypall-a. Da li imam olaksice ako sama prijavim svoju aktivnost? I ako sam dobro razumela, 50% zarade drzava uzme za sebe od samog iznosa???
Na žalost, nema olakšica ako sami prijavite svoju aktivnost. U vašem slučaju, na tih 120 EUR ide 43.68 EUR državi za porez i PIO doprinos, a ako niste nigde zaposleni, onda još 8 EUR na zdravstveno osiguranje
Porez i doprinosi se obračunavaju na iznos koji je na Fiverr-u.
Probajte da se obratite knjigovođi u toj firmi gde radite.
Ako ne dobijete zadovoljavajuće odgovore, možete nas kontaktirati za dalje postupanje.
Po našem mišljenju, prihod je legao na vaš lični račun kao fizičkog lica, i onda morate da obračunate porez i dorpinose kao što ste napisali:
43% normirani troškovi
na tih 57% preostalog se računa 20% porez, pa 25.5% doprinosa za 5 godina unazad, + kamata za sve neblagovremeno uplaćene poreze.
Totalno obeshrabrujuće, šta da vam kažemo. Ali to je slovo zakona.
Jedinu svetlu tačku vidimo je to da možete da upišete sve te iznose u vašu KPO knjigu paušalca, pa da dokazujete da imate paušalnu radnju i da je novac legao na račun fizičkog lica usled insistiranja nalogodavca. Možda sa time možete probati da branite stav da porez i doprinose ne bi trebalo platiti.
Pod uslovom da zajedno sa tim prihodima u KPO ne prelazite više od 6 miliona dinara godišnje.
I kako se uspostavlja cinjenicno stanje da li ja placam porez na prihod u drugoj drzavi na osnovu prihoda ako sam njen drzavljanin bez obzira gde sam uobicajeni rezident?
1. Po našem mišljenju, naknada štete usled izgubljene dobiti nije prihod.
2. Činjenično stanje za Srbiju se utvrđuje na osnovu Zakona o porezu dohodak građana, gde je Rezident definisan kao
-onaj koji boravi duže od 183 dana godišnje u Srbiji ili
-onaj koji u Srbiji ima centar životnih i poslovnih interesa.
@Darko,
Ukratko: Morate da obračunate i platite PIO, a onda tražite povraćaj na kraju godine ukoliko prelazite maksimalan godišnji iznos uplaćenih doprinosa.
Ako ta strana firma može da vam uplati direktno na devizni račun vaše paušalne agencije, onda napravite takav ugovor sa njima. Ako to nije moguće, pravac banka i vidite pod kojim uslovima možete vezati vaš payoneer račun za devizni račun preduzetničke radnje.
Radim kao vozač za Poljsku firnu,tamo sam prijavljen ali platu primam na račun u Srbiji!!!
U Poljskoj su mi plaćeni svi doprinosi,nadam se da me neće država reketirati....
U slučaju poreskog inspekcijskog nadzora, morate da dokažete da vam poljska firma plaća sve poreze i doprinose na dohodak, međutim što se tiče doprinosa, po našem mišljenju, smatramo da ste obveznici obračuna na doprinose, i to na sledeći način:
Osnovica doprinosa za domaće državljane zaposlene u inostranstvu je prosečna mesečna zarada u Republici isplaćena u četvrtom kvartalu prethodne godine, tj. za prosek za mesece oktobar, novembar i decembar 2019. godine.
Npr. u Poljskoj zarađujete 1500 EUR. Poljaci plate porez i doprinose koji vas ne interesuje.
Ali, vi kao domaći državljanjin zaposlen u inostranstvu treba da plaćate još i PIO na tih npr 60 000 dinara, tj. oko 15000 dinara mesečno.
Po našem mišljenju, za ostvarenje dohotka se računa datum kad je klijent uplatio novac platformi Upwork, iako taj novac nije vama na raspolaganju dok ga ne prosledite na vaš devizni odnosno dinarski račun u banci.
Vec 12 godina imam svoju agenciju (PREDUZETNIK) za konsalting i uredno placam sve poreze (pausalac).
Istovremeno radim kao freelancer za jednu Austrijsku kompaniju i od njih sam primala novac na moj licni racun (kao fizicko lice).
1. Da li sam obavezna da za te prihode (kao fizicko lice) podnesem poresku prijavu, jer vec placam PIO, ZRDAV, Porez... ?
2. Da li ima je neophodno podneti prijevu s obzirom da sa Austrijom postoji uredba o izbrgavanju dvostrukog oporezivanja?
Da napomenem da svoj posao za Austrijsku firmu samo DELIMICNO obavljam u Srbiji (oko 20%), a ostale aktivnosti obavljam po zemljama skoro svuda po svetu.
Po našem mišljenju prihodi koje ostvarujete kao free lancer/fizičko lice su oporezivi kao drugi prihodi i treba da se podnosi poreska prijava bez obzira što kao preduzetnik plaćate svoje zakonske obaveze.
Prema našem mišljenju oporeziv je iznos koji čini razliku 6.500 eura u dinarskoj protivvrednosti po kursu na dan primanja sredstava na račun i neoporezivih 100.000,00 dinara. Ovako primljen novac ima tretman poreza na imovinu koji je oporeziv sa 2,5% poreza prema Zakonu o porezu na imovinu. Obzirom da je novac poslat od strane vaše ćerke moguće je umanjiti porez po osnovu bliske rodbinske veze. Naša preporuka je da se ipak konsultujete sa porekom upravom koja će vam dati konkretna uputstva kako podneti prijavu i koje dokaze treba dostaviti za smanjenje poreza. Obično je izvod iz matične knjige rođenih i kopije ličnih karata dovoljan dokaz. Poreska inspekcija može da dobije informaciju o prihodu obzirom da sve veće transakcije banke prijavljuju NBS a NBS šalje izveštaje poreskoj upravi preko agencije za sprečavanje pranja novca.
Ili da budem jednostavno contractor za neku firmu, a ne da radim projekte (gigs), kao sa Upwork-a ili Freelancer-a, nego od meseca do meseca da potpisem ugovor o radnom odnosu.
Da li bi se tada situacija o porezu promenila?
Ukoliko imate potpisan ugovor o radu sa stranom firmom, i ako Srbija ima potpisan ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa Zemljom u kojoj je ta firma registrovana, uz potvrdu o rezidentnosti strane firme na obrascu POR-2 (imate obrazac na sajtu ministarstva) i potvrdi o uplaćenim porezima i doprinosima u inostranstvu od te firme, vi se oslobađate plaćanja poreza i doprinosa na zarade u Srbiji.
Molim da mi objasnite tacnu definiciju i razliku ovih pojmova ,da bih razumela kako tacno da izracunam porez.
Radim od kuce za kompaniju u Kanadi i imam ugovor sa njima, radim bukvalno prvih par dana i na kraju meseca dobicu platu u iznosu od 700 eura.
Hvala unapred!!
Zaposleni - lice koje ima zaključen ugovor o radu sa preduzećem i prima zaradu na koju poslodavac plaća porez i doprinose na zaradu.
Nezaposleni - lice koje nije u radnom odnosu (nema nikakav potpisan ugovor sa poslodavcem) Lice koje ima potpisan ugovor o privremenim i povremenim poslovima; i lice koje ima potpisan ugovor o delu. Privremeni i povremeni poslovi, kao i ugovor o delu se ne smatraju radnim odnosom.
Ako imate ugovor sa kanadskom firmom koji podrazumena da kanadska firma plaća za vas porez i doprinose u Kanadi, onda ste zaposleni u stranoj firmi. Ako je ta firma u ugovoru navela da ste vi dužni da snosite obaveze za poreze i doprinose u svojoj zemlji, onda imate status nezaposlenog lica sa aspekta našeg zakona.
Kako je moguće da neko ko ima 5 stanova i izdaje ih, plaća porez na zaradu od izdavanja tako sto mu se odbije 50% "troškova" i na ostatak mu se računa 20% poret, što praktično izadje 10% na ukupan prihod od izdavanja, a sa druge strane neka individua koja prihoduje po bilo kom osnovu preko deviznog računa treba da plati 50-60% poreza?
Izdavanje objekta pod zakup je prihod od kapitala i oporezuje se kao ostali prihod po odbitku.Neto prihod se preračunava na bruto, odbiju se normirani troškovi i na taj dobijeni iznos se plaća 20% poreza.
S druge strane rad u zemlji ili inostranstvu je kategorija zarade i zakon propisuje obavezu uplate poreza i doprinosa na zarade. Ukoliko niste zaposleni u Srbiji a obavljate poslove online, vi ste u obavezi da platite sve dažbine koje su vezane za zaradu.
Tako da je odgovor na vaše pitanje da, u zavisnosti od kategorije primanja plaća se manje za prihod od izdavanja u zakup a više na prihode od zarade.
Prihodi
Novac koji stiže na PayPal, Skrill, Western union i sl bez obzira što nije prebačen na domaću banku se smatra prihodom, i Da država Srbija može da traži da se plati porez i doprinosi u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana i Zakonom o obaveznom socijalnom osiguranju.
Prema našem mišljenju, iako je centar vaših poslovnih i životnih interesa u inostranstvu, sama činjenica da imate prebivalište u Srbiji čini vas rezidentom i obveznikom poreza i doprinosa u Srbiji za deo zarade koji ostvarujete kao free lancer i koji primate na račun u Srbiji.
Imam domaći devizni račun na koji sam kojima sam ranije primao uplate, ili uplaćujem sam sebi novac (transfer sredstava).
Zanima me:
1) U slučaju kada domaća firma uplaćuje evre na devizni račun (radim za njih u inostranstvu), a mimo toga sam prijavljen u Srbiji i primam dinarsku platu od iste firme, da li to podleže oporezivanju?
2) U slučaju kada sam prijavljen regularno u stranoj kompaniji u drugoj zemlji, sa plaćenim doprinosima, a novac koji dobijem na ruke (na crno) uplatim sam sebi na račun, da li on podleže oporezivanju, ili može da se vodi kao poklon?
Provodim više od 183 dana van zemlje, nisam odjavljen u Srbiji.
Hvala unapred,
Pitanje 1.)u zavisnosti od osnova uplate na devizni račun se određuje da li je oporezivo ili ne. Pitanje 2.) Kada sami sebi uplaćujete sredstva na račun to se ne smatra oporezivim primanjem ukoliko to nisu velike sume. Ukoliko su te uplate česte i većeg iznosa, obzirom da banke podnose izveštaje NBS a oni su povezani sa poreskom upravom i drugim državnim institucijama, možete se naći u situaciji da će vam se obratiti i tražiti dokaz porekla novca.-vidi: Zakon o utvrđivanju porekla https://www.paragraf.rs/dnevne-vesti/200820/200820-vest2.htmlimovine
Nažalost, za svaki pojedinačni prihod mora da se preda posebna poreska prijava.
Ukoliko imate prebivalište u Srbiji vi se smatrate rezidentom. Transfer novca sa sa jednog vašeg računa na drugi se ne smatra kao takav posebnim dohodkom pogotovo ako je na tu zaradu plaćen porez i plaćeni su doprinosi u inostranstvu i ako sa tom zemljom imamo ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja i ugovor o izbegavanju dvostrukog plaćanja doprinosa. Vi možete biti obveznik poreza na dogodak građana ukoliko vaša godišnja primanja pređu godišnji neoporezivi iznos i to samo na razliku preko neoporezivog iznosa.
Kakav je slučaj sa mnogobrojnim našim državljanima koji rade na kruzerima za razne off shore kompanije? Za njih takođe poslodavac ne plaća porez, niti oni sami prihode prijavljuju u Srbiji.
Pretpostavljam da je isti slučaj kao za freelance-re, ali njih za sad niko nigde ne spominje, pa bih samo da skrenem pažnju.
Takođe, da li u njihovom slučaju uopšte pije vodu registracija kao preduzetnik, tj kakve su šanse da bi prošli test samostalnosti?
Što se tiče zarade ostvarene na kruzerima tu se posmatra da li osoba ima centar poslovnih i životnih interesa u Srbiji ili u inostranstvu. Ukoliko je neko samac/ica, centar poslovnih i životnih interesa je u inostranstvu (na kruzeru) i nema obaveze po pitanju poreza i doprinosa u Srbiji. Ukoliko osoba koja radi na kruzeru u Srbiji ima supružnika i / ili maloletnu decu centar poslovnih i životnih interesa je u Srbiji i prihodi ostvareni na kruzeru podležu oporezivanju i plaćanju doprinosa. Registracija preduzetničke radnje po našem mišljenju može ali možda nema prednosti obzirom da test samostalnosti prema Čalnu 85 Tačka 17. Zakona o porezu na dohodak građana sigurno ne prolazi jer ne može ispuniti kriterijume pod brojevima 1,2,4,5,6,9. a potrebno je da ispunjava barem 5 od 9 kriterijuma.
Nema razlike u prihodima u zemlji ili inostranstvu sa poreskog aspekta ako je lice rezident Srbije.
Što se tiče oporezivanja prodaje polovnih stvari, ako neko prodaje redovno polovne stvari bilo preko neta ili direktno, to se smatra prometom robe i oporezivo je. Ukoliko neko sporadično prodaje svoje lične stvari koje mu ne trebaju, ovakav promet nije oporeziv. Mišljenja Ministarstva finansija br. 414-00-00099/2007-04:-“Sa stanovišta poreza na dohodak građana prihodi koje fizičko lice ostvari po osnovu prodaje pojedinih predmeta svoje imovine u okviru upravljanja i raspolaganja tom imovinom (od slučaja do slučaja), po mišljenju Ministarstva finansija, ne podležu plaćanju poreza na dohodak građana”.
Ne može niko da vas spreči da postupate kako ste naveli, ali ako vas neko prijavi ili na neki drugi način poreska uprava dođe do informacije da niste prijavili prihode i platili porez, sami ste odgovorni za posledice i kazne koje mogu da vam sleduju zbog utaje poreza.
5 godina se računa za celu kalendarsku godinu i to od 31.12. Tako da sve obaveze iz 2015 zastarevaju 01.01.2021.
pozdrav
Obzirom da je država pokrenula pitanje naplate poreza od free lancera, naš je savet da se konsultujete sa poreskom upravom da prijavite i platite obaveze da vas ne bi kažnjavali ako oni utvrde da niste platili porez i eventualno doprinose-(ukoliko nemate status zaposlenog u Srbiji u nekoj drugoj firmi)
Hvala!
Obzirom da imate preduzetničku radnju (PR - odgovara svojom ukupnom imovinom i preduzeća i svojom ličnom) i sav promet ste preko Payoneer kartice registrovali u vašim poslovnim knjigama, po našem mišljenju ne bi trebalo da imate obavezu posebnog obračuna poreza. U svakom slučaju bilo bi poželjno da se konsultujete sa poreskom upravom.
Detaljno objašnjenje vezano za vaše pitanje imate na našem sajtu u odeljku vesti. U nastavku dajem link: https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
Ukoliko već imate prijavljenu delatnost i plaćate paušalne dažbine po tom osnovu, po našem mišljenju vi nemate obavezu dodatnog plaćanja, jer svoje obaveze plaćate na osnovu prijavljenih prihoda.
Nažalost prihod koji ste naveli je oporeziv. Detalje možete naći u našem članku na sajtu.
https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
Rad u inostranstvu i ostvarena zarada ukoliko imate prebivalište u srbiji podležu oporezivanju a visina dažbina je u zavisnosti od statusa osobe (da li je zaposlen ili ne) kao i od toga da li Srbija ima potpisan ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa datom stranom državom.
Što se tiče zarade ostvarene na kruzerima tu se posmatra da li osoba ima centar poslovnih i životnih interesa u Srbiji ili u inostranstvu. Ukoliko je neko samac/ica, centar poslovnih i životnih interesa je u inostranstvu (na kruzeru) i nema obaveze po pitanju poreza i doprinosa u Srbiji. Ukoliko osoba koja radi na kruzeru u Srbiji ima supružnika i / ili maloletnu decu centar poslovnih i životnih interesa je u Srbiji i prihodi ostvareni na kruzeru podležu oporezivanju i plaćanju doprinosa.
Ukoliko ste paušalac i uplate primate na račun preduzeća, nemate obavezu plaćanja dodatnog poreza niti doprinosa, jer ste to već platili preko preduzetničke radnje. Da-morate izdavati fakture, možete im slati elektronske račune mailom.
Ukoliko vi primate novac kao refundaciju za nešto što ste kupili u Srbiji, ovaj deo novca nije oporeziv. Oporeziv bi bio samo deo koji vam uplaćuju kao nakandu za vašu usluguocenjivanja tj oporeziv je samo vaš honorar. U svakom slučaju, poželjno je da čuvate dokaz o kupovini proizvoda za koje dobijate refundaciju, makar u elektronskoj formi (scan ili fotografija)
odgovor na vaše pitanje možete naći u našem članku na sajtu. Evo link: https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
Obzirom da ste nezaposleno lice, bez obzira na dobrovoljni penzioni fond, vi ste u obavezi da za prihode od free lancerskog posla plaćate i porez i doprinose.
Detalje možete naći u našem Članku na sajtu, Link u nastavku:https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
Zeleo bih da Vam se zahvalim na Vasim odgovorima i da kazem da ste mi razjasnili razne nesuglasice. Imao bih par pitanja za Vas?
1) Zeleo bih da Vas pitam kako smo mi koji radimo na Kruzerima regulisani ovim oporezivanjem?
Posto mi imamo ugovor o radu sa Kruz kompanijom na 6-9 meseci i u Srbiji provedemo najvise 2-3 meseca, da li mi spadamo pod oporezivanje?
2) Ako smo pretpeli neku povredu na radu i ako primamo finasijsku nadoknadu za tu povredu, da li treba da platimo porez i na taj prihod?
Hvala unapred
1. Rad u inostranstvu i ostvarena zarada ukoliko imate prebivalište u srbiji podležu oporezivanju a visina dažbina je u zavisnosti od statusa osobe (da li je zaposlen ili ne) kao i od toga da li Srbija ima potpisan ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa datom stranom državom. Što se tiče zarade ostvarene na kruzerima tu se posmatra da li osoba ima centar poslovnih i životnih interesa u Srbiji ili u inostranstvu. Ukoliko je neko samac/ica, centar poslovnih i životnih interesa je u inostranstvu (na kruzeru) i nema obaveze po pitanju poreza i doprinosa u Srbiji. Ukoliko osoba koja radi na kruzeru u Srbiji ima supružnika i / ili maloletnu decu centar poslovnih i životnih interesa je u Srbiji i prihodi ostvareni na kruzeru podležu oporezivanju i plaćanju doprinosa.
2) Nadoknada za povredu na radu ili naplata preko osiguranja ili isplata nadoknade štete od strane poslodavca ne spada u oporezive prihode.
Ili ako sam svoj novad deponovao na pokwr saj pa isti taj povukao na racun u banci sta onda?
Evo šta kaže Zakon:
Dobici od igara na sreću
Član 83
Obveznik poreza na dobitke od igara na sreću je fizičko lice koje ostvari dobitak od igara koje se smatraju igrama na sreću u smislu zakona kojim se uređuju igre na sreću.
Oporezivi prihod za dobitke od igara na sreću predstavlja svaki pojedinačni dobitak od igara na sreću, osim onih koji su oslobođeni ovim zakonom.
Ako se dobitak sastoji od stvari i prava, oporezivi prihod iz stava 2. ovog člana predstavlja tržišna vrednost stvari ili prava u momentu kada je dobitak ostvaren.
Porez na dobitke od igara na sreću ne plaća se na:
1) pojedinačno ostvaren dobitak iz st. 2. i 3. ovog člana, do iznosa od 11.000 dinara;
2) ostvaren dobitak od igara koje se priređuju u igračnicama (kazinima) i na automatima.
Zbog poreske kontrole za 2015. godinu samoinicijativno sam podneo elektronske prijave posebno za sve prihode iz 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godine koje sam ostvario na internetu kao predavač stranog jezika.
Interesuje me da li u slučaju promene zakona odnosno dogovora radnika na internetu sa Ministarstvom i Vladom mogu te prijave da storniram ili podnesem zahtev za otpis duga odnosno umanjenje na osnovu postignutih dogovora.
Takođe me interesuje da li može da se očekuje povraćaj uplaćenog poreza ako do dogovora u pregovorima dodje.
Srdačno.
Ukoliko dođe do dogovora sa Ministarstvom i Vladom, vi imate pravo da predate izmenjenu poresku prijavu i da tražite povrat više plaćenog poreza.
Informacije možete naći u našem Članku objavljenom na sajtu. U nastavku link:
https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
-kao fizicko lice radim za americku firmu (mrezni marketing), od 2014e ostvarujem prihod u zavisnosti od prometa koji ostvarim
-2015e sam otvorio firmu-pausalac, gde sam nekoliko meseci placao doprinose, i zatim otisao u stanje mirovanja, ali sam nastavio da primam zaradu od te strane kompanije
Sta mogu da ocekujem? :)
Ukoliko niste bili u radnom odnosu u periodu kada ste primali prihod od MLM-a onda imate obavezu i za porez i za doprinose. Detalje mlžete naću u Članku na našem sajtu. link dajemo u nastavku:
https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
Sta se desava u slucaju da nezaposleno lice koje prima prihode preko paypala povezanog sa srpskom karticom boravi u Srbiji manje od 180 dana godisnje? Recimo odluci da putuje van granica svaki drugi mesec, a pritom nema ugovor ni sa jednom kompanijom u inostrantvu gde bi placao porez u njihovim zemljama? Hvala
Ukoliko imate prijavljeno prebivalište u Srbiji, vi ste rezident i obveznik ste poreza i doprinosa u Srbiji za sve prihode ostvarene kao free lancer, pogotovo što kao nezaposleno lice nemate centar životnih i poslovnih interesa u inostranstvu.
Provizije su promenljive od banke do banke. Banka će vas pitati za poreklo novca. Možete do neke cifre od 10 000 $ da kažete da je poklon, nije potreban dokaz.
Shodno zakonu o porezu na imovinu, preko 100 000 dinara godišnje primanja od jednog lica, taj iznos je oporeziv porezom na poklon od 1.5% do 2.5%, zavisnosti od srodstva, sem za prvo koleno (sa oca ili majke na dete, na supružnika ili roditelja) gde ne postoji porez. Ima tu još 20ak izuzetaka, ali za to su potrebne poreske konsultacije.
Ako vam je poklon dala prijateljica, dakle nije rod, i prelazi preko 100 000 dinara godišnje (npr 70 000 u martu + 35 000 u avgustu, ukupno 105 000 dinara), na onih 5 000 dinara plaćate 2.5% poreza na imovinu tj. 125 dinara.
Nažalost poreska prijava se predaje po svakoj uplati ponaosob. Zasad je takav propis.
1. Obzirom da je Youtube reklamiranje delatnost koju vršite kao fizičko lice, onda su ti prihodi od Google-a oporezivi za vas kao da ste fizičko lice (alias freelancer) i to su ti grozni procenti od cca 45% poreza i doprinosa, o kojima pričamo u tekstu.
2. Dobra je zamisao da primate Google prihode od reklama preko preduzetničke radnje, ali na žalost, shodno članu 40 stav 2, tačka 1, Zakona o porezu na dohodak građana preduzetniku se ne može priznati pravo na paušalno oporezivanje u slučaju da se bavi delatnostima iz oblasti reklamiranja ili istraživanja tržišta.
Dakle: može Youtube prihod na preduzetničku radnju, ali onda taxi radnja ne može da bude preduzetnik paušalac, nego preduzetnik knjigaš (npr. preduzetnik sa isplatom lične zarade).
Dok su vam ovako mali prihodi mesečno od Google reklama, nema smisla da menjate delatnost, plaćajte porez kao freelanceri. Ako postanu značajni (treba izračunati tačno poreski koliko značajni) onda će verovatno biti isplativije da postanete preduzetnik sa isplatom lične zarade.
Mi lično mislimo da je za taksiste to isplativija opcija vrlo brzo.
Zanima me da li postoji neka zackoljica sa zaradom koja je dobijena pobedom na takmicenju, dakle to je nagrada. Konkretno mislim na 99design. Znam da taj sajt spada u freelance, iako nije naveden, ali verovatno je u onih "itd".
Unapred hvala.
Nagrada na takmičenju spada u prihode i oporezivo je. Detalje možeš naći u načem objavljenom članku na sledećem linku:
https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
u predhodnoj godini sam radio na IQ option - trejding, konverziju valute i sada sam tek prebacio pare na Skrill nekih 20 evra. Da li to treba da prijavim poreskoj i da obračunam porez? Koliko procenata treba da obracunam porez?
Takodje da pitam odakle pravo ovoj drzavi da ,,kontroliše,, prihode ili transakcije u bankama drugih država?
Nažalost, država kontroliše svoje rezidente i samim tim ima pravo da kontroliše i inostrane račune. Detalje vezano za obračun poreza možete naći na našem sajtu. link u nastavku: https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
kada se srpska firma reklamira na facebook-u, publici u srbiji, taj posao se regulisze preko regionalne kancelarije.
tako je zagrebacki facebook uradio posao u srbiji, naplatio posao u srbiji, a gde je platio porez?
mislim da su ove pare tolike da su frilenseri u srbiji koji nisu platili porez u zemljama gde su posao uradili i naplatili ipak sitna riba.
Pravna lica plaćaju poreze prema Zakonu i na način koji je predviđen za preduzeća prema svom obliku. Freelanceri ako su fizička lica spadaju u potpuno drugu kategoriju poreskih obveznika. Preduzeća se kontrolišu mnogo strožije nego dosad freelanceri koji pak godinama nisu plaćali nikakve ni poreze ni doprinose nigde i nikom a po proceni poreskih organa ove sume nisu beznačajne.
iskrenom analizom morate doci do zakljucka da megakompanije drzavu kao Srbija izvrdaju do maksimuma (znam, jer sam radio u takvoj), a drzava juri dečurliju.
Facebook je firma i ako reklamira srpske firme, plaća poreze prema zakonima države u kojoj se nalazi, ili ih ne plaća. Ne treba mešati poslovanje firmi sa freelancerima fizičkim licima koji su rezidenti Srbije. To su potpuno dve različite teme.
Ako bi ste mogli da mi objasnite .
1. Da moraju da se plate porezi i doprinosi
2. Po našem zakonu maloletno lice preko 15 godina života može da radi samo uz pismenu saglasnost roditelja ili staratelja i postoje ograničenja u smislu poslova koje maloletno lice iznad 15 godina života može da obavlja.
Imam paypal koji je povezan sa americkom karticom, primam preko video igrica oko 100e mesecno, student sam.
1. Da li je umanjenje osnovice za moj slucaj isto 20%?
2. Pod koju grupu spadam ako sam osiguran kao student, prvu? Ako sam dobro shvatio na uplatu od 100e moram da platim 36.4e (Porez i PIO).
3. Postoji li mogucnost da ako mesecno imam vise manjih priliva to sjedinim i platim porez odjednom?
4. Ako novac ostavim na Paypal-u ili ga prebacim na americku karticu da li se onda isto placa porez?
5. Ako sa moje kartice u americi prebacim novac na paypal da li i to podleze porezu?
6. Moze li poreska uprava doci do uplata na paypal?
1. Obzirom da niste u radnom odnosu plaćaju se puni iznosi poreza i doprinosa po odbitku 20% normiranih troškova
2. Spadate u grupu nezaposlenih - troškovi su 44,64%
3. Za svaki priliv se posebno obračunavaju porez i doprinosi, ne mogu se sabirati na mesečnom nivou.
4 i 5 Poreska uprava ima mehanizme da dođe do podataka o prihodima na pay pal-u i stranim računima, pitanje je samo da li to i sprovodi u stvarnosti. i Da prihodi uplaćeni na strane raćune i pay pal su oporezivi.
Ne treba da odete nigde. Samo da prijavite sve prihode unazad i platete porez i doprinose po prijavljenim prihodima.
Na žalost, kako sad stoje stvari, činjenica da ste prihodovali kao maloletno lice ne umanjuje vašu obavezu da platite porez i doprinose.
Koji je model primenljiv u mom slučaju obzirom da kad prodam nešto za npr.100eur ja tu imam 15-20% zarade u odnosu na mp cenu.
Takodje me zanima da li problem prestavlja što skupljam novac na paypalu po nekoliko meseci paonda povučen novac na devizni račun?
Ako ste prihodovali kao fizičko lice, nevezano da li ste preprodali robu ili uslugu (a u vašem slučaju je roba, tj. stare stvari nabavljene preko internacionalnih sajtova), vi ste dužni da obračunate porez i doprinose na prihodovan iznos, tj na 100 EUR u vašem primeru. Što znači da će vam porez i doprinosi pojesti svu zaradu ako je ona samo 15%-20%.
Činjenica da povlačite novac sa Paypal na devizni račun nekoliko meseci ne menja naše mišljenje.
Vi ste u obavezi da prijavite vaš prihod svaki put kad nešto prodate, dakle po svakom pojedinačnom prihodu na Paypal nalog.
Nisam zaposlena zvanicno i to je za sad jedina firma sa kojom imam neku saradnju.
Da li moram da registrujem consulting agency i placam samodoprinose ( pausalno) Ocekivani prihod je oko 400000 mesecno.
u 2015.toj sam imao 3 vece uplate na privatni racun sa privatnog racuna iz inostranstva za coveka za ciju firmu sam vec radio kao pausalac. Nije bila nikakva namera izbegavanja poreza i doprinosa, jer i da sam prihvatio na racun firme ne bih probio limite itd, jednostavno greska i kasnije nisam ni imao da platim porez i doprinose za to (nemam ni danas) i nije upisano u KPO knjigu. Ako dobro razumem, porezi su sada (2021.) zastareli, ali treba li da ocekujem poziv iz PU zbog doprinosa?
Zastarelost se prekida svakom radnjom Poreske uprave preduzetom protiv poreskog dužnika u cilju utvrđivanja i naplate poreza, odnosno radnjom poreskog obveznika preduzetom u cilju ostvarivawa prava na povraćaj, poreski kredit, refakciju i refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja i povraćaja. Posle prekida zastarelost počinje teći iznova, a vreme koje je proteklo pre prekida ne računa se u rok za zastarelost.
Prema tome, rok zastarelosti prava Poreske uprave na naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje zastareva za pet godina.
Ministarstvo finansija napominje da pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje zastareva u roku od deset godina od isteka godine u kojoj je tu obavezu trebalo utvrditi ili naplatiti, što u svakom konkretnom slučaju utvrđuje poreski organ.
Zastarelost prava na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je obaveza poreskog dužnika dospela za plaćanje.
Zastarelost se prekida svakom radnjom Poreske uprave preduzetom protiv poreskog dužnika u cilju utvrđivanja i naplate poreza, odnosno radnjom poreskog obveznika preduzetom u cilju ostvarivawa prava na povraćaj, poreski kredit, refakciju i refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja i povraćaja. Posle prekida zastarelost počinje teći iznova, a vreme koje je proteklo pre prekida ne računa se u rok za zastarelost.
Prema tome, rok zastarelosti prava Poreske uprave na naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje zastareva za pet godina.
Ministarstvo finansija napominje da pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje zastareva u roku od deset godina od isteka godine u kojoj je tu obavezu trebalo utvrditi ili naplatiti, što u svakom konkretnom slučaju utvrđuje poreski organ.
Nadam se da je sad jasnije.
"Pravo poreske uprave na utvrđivanje i naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (ponovo) ne podleže zastarelosti
Izmenama i dopunama ZPPPA ("Sl. glasnik RS", br. 112/2015), koje su u primeni od 1. januara 2016. godine, propisano je da se odredbe ZPPPA kojima se uređuje zastarelost prava na utvrđivanje, naplatu i povraćaj ne primenjuju na doprinose za obavezno socijalno osiguranje (član 114e ZPPPA).
Dakle, predmetna odredba se odnosi na sve vrste doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, tj. u skladu sa navedenom odredbom, pravo poreske uprave na utvrđivanje i naplatu ne podleže zastarelosti kada su u pitanju:
- doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje;
- doprinosi za zdravstveno osiguranje;
- doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Odredbe ZPPPA kojima se uređuje zastarelost prava poreske uprave na utvrđivanje i naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje nekoliko puta su menjane od 2003. godine (kada je počeo sa primenom ZPPPA), te u nastavku dajemo hronološki prikaz tih izmena.
• Od 1.1.2003. do 6.1.2012. - pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje nije zastarevalo, dok je pravo na utvrđivanje i naplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti zastarevalo, u skladu sa opštim pravilima.
• Od 7.1.2012. do 29.5.2013. - pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu svih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje nije zastarevalo.
• Od 30.5.2013. do 1.1.2016. - pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu svih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje zastarevalo je, u skladu sa opštim pravilima.
• Od 1.1.2016. godine, pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu svih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje ne podleže zastarelosti."
https://www.paragraf.rs/edokumenti/poreski/prestanak-poreske-obaveze-zastarelost-otpis-poreza.html. ?
"ADMIN SAJTA on 13.11.2020 17:28
@Marko,
Kako sad stoje stvari, porez zastareva nakon 5 godina, a doprinosi ne zastarevaju"
uklapa sa ovim podacima:
"Prema tome, rok zastarelosti prava Poreske uprave na naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje zastareva za pet godina.
Ministarstvo finansija napominje da pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje zastareva u roku od deset godina od isteka godine u kojoj je tu obavezu trebalo utvrditi ili naplatiti, što u svakom konkretnom slučaju utvrđuje poreski organ."
Dakle, zastareva ili ne zastareva? Trebam li se brinuti zbog uplata u 2015toj ili ne?
takodje i ovaj post :
"ADMIN SAJTA on 19.11.2020 10:03
@Dušan V.,
obziorm da ste bili freelancer do 2013. godine, obaveze za porez su zastarele. Po nama od vas se ne očekuje ništa."
Ako ne zastarevaju onda se od njega valjda ocekuju doprinosi?
Da pojednostavimo:1. Porezi zastarevaju u roku od 5 godina nakon isteka kalendarske godine u kojoj je nastala obaveza. 2. Doprinosi za zdravstvo i doprinos za slučaj nezaposlenosti zastarevaju nakon 10 godina a doprinos za PIO ne zastareva.
Da li ja moram da otvaram firmu za takvu prodaju ili mogu kao fizičko lice da radim i dalje? I da li mogu jednom mesečno na celokupan mesečni iznos da platim poreze ili moram pojednačno svaku prodaju da prijavim?
Hvala unapred na odgovoru.
Ako ste prihodovali kao fizičko lice, nevezano da li ste preprodali robu ili uslugu, vi ste dužni da obračunate porez i doprinose na prihodovan iznos, tj na 1000 EUR u vašem primeru. S druge strane, možete se registrovati kao preduzetnik; u nastavku vam dajemo spisak delatnosti koje možete registrovati kao paušaljac i bez obaveze da imate fiskalnu kasu: Delatnostima, za koje u smislu člana 1. ove uredbe ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase, smatraju se i delatnosti koje obavlja preduzetnik koji plaća porez na prihode od samostalne delatnosti na paušalno utvrđeni prihod i koji nije obveznik poreza na dodatu vrednost, i to:
Delatnosti u okviru sledećih oblasti, odnosno grupa:
33.11
Popravka metalnih proizvoda;
33.12
Popravka mašina;
33.13
Popravka elektronske i optičke opreme;
33.14
Popravka električne opreme;
33.15
Popravka i održavanje brodova i čamaca;
33.17
Popravka i održavanje druge transportne opreme;
33.19
Popravka ostale opreme;
37
Uklanjanje otpadnih voda;
38.11
Skupljanje otpada koji nije opasan;
43.11
Rušenje objekata;
43.12
Priprema gradilišta;
43.13
Ispitivanje terena bušenjem i sondiranjem;
43.21
Postavljanje električnih instalacija;
43.22
Postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema;
43.29
Ostali instalacioni radovi u građevinarstvu;
43.31
Malterisanje;
43.32
Ugradnja stolarije;
43.33
Postavljanje podnih i zidnih obloga;
43.34
Bojenje i zastakljivanje;
43.39
Ostali završni radovi;
43.91
Krovni radovi;
43.99
Ostali nepomenuti specifični građevinski radovi;
45.20
Održavanje i popravka motornih vozila;
74.20
Fotografske usluge;
81.10
Usluge održavanja objekata;
81.30
Usluge uređenja i održavanja okoline;
95.11
Popravka računara i periferne opreme;
95.12
Popravka komunikacione opreme;
95.21
Popravka elektronskih aparata za široku upotrebu;
95.22
Popravka aparata za domaćinstvo i kućne i baštenske opreme;
95.24
Održavanje i popravka nameštaja;
95.29
Popravka ostalih ličnih predmeta i predmeta za domaćinstvo;
96.01
Pranje i hemijsko čišćenje tekstilnih i krznenih proizvoda;
96.02
Delatnost frizerskih i kozmetičkih salona;
96.03
Pogrebne i srodne delatnosti.
Ako niste registovani preduzetnik,kao fizičko lice, vi ste u obavezi da prijavite vaš prihod svaki put kad nešto prodate, dakle po svakom pojedinačnom prihodu na Paypal nalogu.
Osnovicu za obračun poreza čini ostvaren prihod. Nezaposleno lice je dužno da po tom osnovu uplati: 20% poreza po ostvarenom prihodu, 25.5% za penzijsko i invalidsko osiguranje i pošto je nezaposlen mora da uplati još i dodatnih 10,3% za obavezno zdravstveno osiguranje.
S sruge strane kao preduzetnik paušalac plaćate mesečnu obavezu za obavezno socijalno osiguranje oko 200 eur mesečno.
U svakom slučaju, možete zakazati konsultacije kod nas da bi vam dali detaljnije objašnjenje i ako možemo da vam pomognemo da odlučite šta bi bila najpovoljnija varijanta za vas. Možete nas kontaktirati mailom ili telefonom koje možete naći na našem sajtu u odeljku Kontakti.
Ako stecene kriptovalute tipa etherium iz svog walleta prebacim u evre online pa sebi uplatim na devizni racun. Jel podleze zakonu i od koje do koje cifre ? Pozz
Obzirom da ima raznih situacija i statusa primaoca prihoda najbolje da pročitaš naš članak u kojem možeš sam da odrediš kojoj kategoriji pripadaš i koje bi mogle biti tvoje obaveze.
link u prilogu: https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
možete li mi dati precizan odgovor na sledeće pitanje:
Ako se ostvaruju prihodi sa Forex berze (tržišta), preko platforme izabranog brokera a na osnovu položenog sopstvenog novčanog depozita, i to sve iz penzionerskog statusa po kojim osnovima i koliki su tačni iznosi U PROCENTIMA, poreza i doprinosa, koji se plaćaju prema trenutno važećim zakonima.
Srdačan pozdrav Miša Vukosavljević
P.S. Oprostite ispustio sam bitnu odrednicu, dopuna velikim slovima
detalje vezane za vaše obaveze prema državi u % možete naći u našem članku na sledećem linku:
https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
Pocinjem da radim za jednu americku kompaniju u oblasti IT ali prvih 3 meseca bicu ne prijavljen, tj.kao neka praksa i dobio sam ugovor kao Consulting Contract u kome je navedena cifra plate bruto itd.ali takodje uplate idu iz inostranstva.
Zanimam me posto sam ne zaposlen koji porez moram i da li moram da platim drzavi?
Inace cifra plate prva tri mseca prosecna plata u Srbiji.
Hvala
Osnovicu za obračun poreza čini ostvaren prihod. obzirom da si nezaposleno lice dužan si da po tom osnovu uplatiš: 20% poreza po ostvarenom prihodu, 25.5% za penzijsko i invalidsko osiguranje i 10,3% za obavezno zdravstveno osiguranje.
detaljnije objašnjenje imaš u našem članku na linku: https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana (član 7. stav 1. tačka 1. i 2.), rezident Republike Srbije je fizičko lice koje:
na teritoriji Republike ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa;
na teritoriji Republike neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili završava u odnosnoj poreskoj godini (poreska godina se poklapa sa kalendarskom godinom).
Kriterijum za određivanje rezidentnosti je prostor, a ne državljanstvo. Rezidenti su sva fizička i pravna lica sa stalnim boravkom u određenoj zemlji, bez obzira na državljanstvo.
Ukoliko po gore navedenim kriterijumima niste rezident Srbije iako imate državljanstvo, vi nemate obavezu za poreze i doprinose u Srbiji nego u BiH. Po našem saznanju poreske uprave dve države nemaju automatizam u prosleđivanju podataka, već to rade na osnovu zahteva po službenoj dužnosti. Banke u Srbiji imaju obavezu izveštavanja o transakcijama prema NBS Obzirom da ste naveli da živite i radite u BIH i da vam je tamo centar poslovnih i životnih interesa, po našem mišljenju vi ne bi trebali da imate obavezu da plaćate poreze i doprinose u Srbiji već u BIH prema tamo važećim zakonima.
Pod kojom bih se šifrom delatnosti mogao registrovati kao preduzetnik paušalac za prodaju korišćenih (polovnih) stvari putem online platformi domaćih i stranih? Nezgodno je u ovom slučaju voditi poslovne knjige jer je skoro nemoguće pravdati ulaz polovne robe.
Hvala
Šifra delatnosti za trgovinu online je 4791, i nema mogućnosti da budete paušalac. samo sledeće delatnosti se mogu obavljati kao paušalac pod uslovom da ste prošli test samostalnosti:
4932
Taksi prevoz
4939
Ostali prevoz putnika u kopnenom saobraćaju
5911
Proizvodnja kinematografskih dela, audio-vizuelnih proizvoda i televizijskog programa
6201
Računarsko programiranje
6202
Konsultantske delatnosti u oblasti informacione tehnologije
6209
Ostale usluge informacione tehnologije
6311
Obrada podataka, hosting i sl.
6312
Veb portali
6399
Informacione uslužne delatnosti na drugom mestu nepomenute
7022
Konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem
7111
Arhitektonska delatnost
7112
Inženjerske delatnosti i tehničko savetovanje
7410
Specijalizovane dizajnerske aktivnosti
9001
Izvođačka umetnost
9002
Druge umetničke delatnosti u okviru izvođačke umetnosti
1071
Proizvodnja hleba, svežeg peciva i kolača
1512
Proizvodnja putnih i ručnih torbi i sl., saračkih proizvoda i kaiševa
1814
Knjigovezačke i srodne usluge
3314
Popravka električne opreme
5610
Delatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekta
7420
Fotografske usluge
8211
Kombinovane kancelarijsko-administrativne usluge
8219
Fotokopiranje, pripremanje dokumenata i druga specijalizovana kancelarijska podrška
8621
Opšta medicinska praksa
8622
Specijalistička medicinska praksa
8623
Stomatološka praksa
8690
Ostala zdravstvena zaštita
9329
Ostale zabavne i rekreativne delatnosti
9511
Popravka računara i periferne opreme
9521
Popravka elektronskih aparata za široku upotrebu
9522
Popravka aparata za domaćinstvo i kućne i baštenske opreme
9523
Popravka obuće i predmeta od kože
9525
Popravka satova i nakita
9529
Popravka ostalih ličnih predmeta i predmeta za domaćinstvo
9601
Pranje i hemijsko čišćenje tekstilnih i krznenih proizvoda
9602
Delatnost frizerskih i kozmetičkih salona
9604
Delatnost nege i održavanja tela
treba da se podnosi PP OPO?
Ako je u redu prvo, onda šta ako nekog meseca nema priliva..?
Zasad prema važećem Zakonu za svaki pojedinačni prihod se podnosi posebna prijava, bez obzira na iznos. Ukoliko nema prihoda ne treba ni podnositi prijavu. U svakom slučaju čeka se da se postigne dogovor sa freelancerima pa će nadamo se da propišu jednostavniji načini i uslovi oporezivanja.
Hvala
– u roku od 30 dana od dana kada im legne uplata popune i podnesu poresku prijavu na obrascu PP OPO (sastoji se iz četiri dela: podaci o poreskoj prijavi; podaci o poreskom obvezniku; podaci o načinu ostvarivanja prihoda; podaci o vrstama prihoda) i plati porez kao fizičko lice. Rok za podnošenje poreske prijave se računa počev od prvog narednog dana od dana kada novac legne na račun (npr. prihod je ostvaren 9. januara 2020, dok je rok za podnošenje poreske prijave 10. februara 2020).
– poreska prijava se mora podnositi za svaku uplatu iz inostranstva (npr. ako fizičko lice ima 9 uplata iz inostranstva neophodno je da podnese 9 poreskih prijava).
Postoje dva osnovna načina na koji se vrši obračun za plaćanje poreza fizičkih lica. Osnovna razlika je u tome da li fizičko lice ima dodatni posao, ili je nezaposlen.
Obračun poreza kada je fizičko lice pored usluga koje pruža i zaposlen:
Ukoliko je fizičko lice ujedno i zaposleno, to znači da je osigurano po osnovu zaposlenja, i samim tim ne mora da plaća zdravstveno osiguranje. Porez na dohodak plaća se na ostvareni prihod, a oporezuje se po stopi od 20%, uz priznavanje normiranih troškova. Normirani troškovi su troškovi koji se ne oporezuju i mogu iznositi 34%, 43% ili 50% u zavisnosti od delatnosti kojom se fizičko lice bavi. Drugim rečima, tek kada se od zarade odbiju normirani troškovi, onda se obračunava porez na dohodak čija je stopa 20%. Fizičko lice je u obavezi i da plati penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 25,5%.
detaljne primere imate na sajtu poreske uprave. u nastavku link:
https://www.purs.gov.rs/biro-za-informisanje/novosti/6735/obracun-poreza-i-doprinosa-za-obavezno-socijalno-osiguranje-na-prihode-fizickih-lica-ostvarene-iz-inostranstva-.html
Moja situacija sa porezom je malo drugačija jer nisam free lancer. Naime, ja imam na američkom računu veliku sumu novca i putem PayPala mogu da je prebacim na tekući račun u domaćoj banci, sve okej za sad. Stvar je u tome što sam čuo da ukoliko stigne velika količina novca na domaći račun sa PayPala ili nekog drugog posrednika, poreska uprava će mi tražiti da platim porez od toga. Znači ja bih da obavim samo jednu veliku transakciju. Je li tačno da će mi doći poreska i tražiti porez na osnovu tog zakona o freelancerima?
Hvala.
Po našem mišljenju da, ukoliko prebacijete velike sume novca, Poreska uprava će najverovatnije odreagovati. Vi niste naveli poreklo tog novca ali nezavisno od toga svaka velika transakcija je u fokusu Zakona o utvrđivanju porekla imovine.
Nezavisno od toga što ste student, svaki prihod je oporeziv.
Cela priča oko free lansera još uvek nije konačna ali vam dajemo link sa kalkulatorom i najnovijim informacijama vezanim za ovo pitanje:
https://startit.rs/frilenserski-kalkulator-koliko-cete-placati-drzavi-ako-se-usvoji-predlog-vlade/
Zanima me da li kao student moram da plaćam zdravstveno osiguranje ako radim kao freelancer (npr preko fiverr-a ili sličnih aplikacija).
Naime, ne bih voleo da izgubim vojno zdravstveno osiguranje na koje sam prijavljen kao član porodice. S obzirom da preko omladinske zadruge studenti ne gube zdravstveno osiguranje na kojem su već osigurani, da li bi postojala slična procedura i za freelancere?
Pozdrav!
Prema važećim propisima u trenutku pisanja odgovora, freelancer nije prepoznat kao posebna kategorija u Zakonu o porezu na dohodak građana. Ovo je pitanje za pravnika, jer se tiče statusa zdravstvenog osiguranja.
Imam dva pitanja, na koja je u nekoj formi vec bilo odgovora, ali mi treba potvrda.
1) Ukoliko sam zaposlen, prijavljen na punu platu i firma mi placa sve poreze i doprinose ja i dalje moram da placam porez zbog novca koji zaradjujem freelancingom (prevodilacke usluge za inostranu kompaniju) po onom principu koji je opisan kao primer 1?
2) Ukoliko mi poslodavac novac uplacuje na paypal i ja putem paypala odmah kupim proizvode tipa na Amazonu, to niko ne vidi? :)
1) I dalje morate da plaćate porez zbog "freelancer" prihoda. Samo što ne plaćate pune doprinose, nego samo doprinos za PIO.
2) Takve transakcije vidi i Paypal i Amazon odnosno treća firma. Te komercijalne kompanije bi mogle dobiti zahtev od ministarstva finansija neke države da im pošalju neke transakcije koje im mogu biti sumnjive za osnov za oporezivanje, ali ovo se u praksi do sada nije dešavalo, niti smatramo da je to državi cilj. Državi je cilj da se freelanceri uvedu u normalne tokove, i zato i stupaju na snagu izmene zakona koje će to i omogućiti.
Da li ste upoznati sta se desava ako sam u stalnom radnom odnosu u jednoj Americkoj kompaniji a zivim u Srbiji? (remote)
Da li Srbija i Amerika imaju sklopljen ugovor/dogovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja?
Hvala unapred
Ako radite za kompaniju iz Amerike kao freelancer, a nalazite se u Srbiji, potrebno je da samostalno obračunavate porez i doprinose na vaš prihod od te kompanije, baš kao što smo opisali u ovom članku.
Amerika i Srbija nemaju ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Znači, pun iznos poreza i doprinosa biste morali da obračunate, da prijavite na sajtu poreske uprave i da platite u propisanom roku.
To je od velike pomoći.
Prema tim proračunima onda bi meni od npr.300.000 dinara ostalo 150.000
Da li je to moguće, katastrofalno stanje
Primam uplate od Googla na preduzetnicku radnju sa vodjenjem knjiga (ne pausal) i poreze placam preko akontacija. Obzirom da cu naredne godine preci prihod od 6 miliona dinara i morati uci u sistem PDVa, interesuje me kako ce se tretirati uplate od Google Adsense Ireland? Da li cu na neki nacin morati da placam PDV za te prilive? Napominjem da im fakture ne saljem i da imam elektronski ugovor izmedju moje preduzetnicke radnje i Google Adsense.
Nisam sigurna da li je vec odgovoreno na ovo pitanje, ali molim vas da mi kazete koji je najbolji nacin za prijem uplata u mom slucaju, posto sam dugo zivela u inostranstvu i nisu mi bas jasni domaci zakoni. Ja sam u stalnom radnom odnosu gde narvano imam placene doprinose za zdravstveno osiguranje i PIO, pored toga radim kao freelancer za firme koje su iskljucivo iz Srbije. Moje pitanje je koja je najbolja opcija za mene, tj na koji nacin mogu primati uplate od domacih firmi za koje povremeno radim kao freelancer, ti prihodi nisu redovni? Hvala puno
Ukoliko ste zaposleni i plaćaju vam se porez i doprinosi na zarade, i ako kao free lancer fizičko lice primate uplate od domaćih pravnih lica, pravno lice je dužno prilikom isplate vaših prihoda kao free lanceru da obračuna i uplati dažbine. Vaša je obaveza da tim firmama dostavite potvrdu o stalnom zaposlenju da bi oni imali osnova za umanjenje dažbina za vaše isplate. Isplate mogu biti na vaš tekući račun ili da novac podignete na balagajni pravnog lica, kako se već vi interno dogovorite.
Koliko je umanjena osnovica, odnosno smanjena osnovica placanja poreza ukoliko radim SAMO kao 1. Agent podrske i koliko je umanjena osnovica ako radim kao 2. agent podrske i uz to sa obicnom bazom podataka u excelu, MS access database i preko sales force-a? Da li je 34% posto ili 20% umanjena.
Hvala na odgovoru!
Kao agent podrške, prema našem mišljenju, u svakom slučaju je 20% umanjenje osnovice poreza.
Nema elemenata da se ta aktivnost smatra autorskim honorarom, nego po nama, to je ugovor o delu tj. ostali prihodi iz Zakona o porezu na dohodak građana.
Naša preporuka je da dok ne razradite posao možda bolje da radite kao free lancer i da sami podnosite poresku prijavu i uplaćijete dažbine.
Detaljno objašnjenje možete pročitati na sledećem sajtu:
https://unija.com/sr/kako-se-samooporezovati-kod-primljenih-uplata-iz-inostranstva/ ili na našem blogu https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
zaposlen sam u drzavnoj sluzbi, samim tim ne mogu zakonski da otvorim preduzetnicku radnju odnosno privredno drustvo. Kako bih se bavio dodatnom delatnoscu (grafickim dizajnom) za firmu iz inostranstva, interesuje me na koji nacin bih mogao da primam zaradu odnosno taj novac? (Da li je to moguce preko tudje preduzetnicke firme ili na neki drugi nacin?) Hvala unapred,
Možete raditi kao free lancer, o detaljima se možete informisati na sajtu: https://www.knjigovodstveneusluge.rs/vesti/clanak/ako-si-freelancer-u-srbiji-evo-koje-stavke-su-ti-bitne-sa-aspekta-obaveza-prema-drzavi-i-poreza
Penzioner sam u starosnoj penziji. Htela bih da povremeno drzim predavanja ciji sam ja autor, u nekom iznajmljenom prostoru i da naplacujem karte. Novac od prodaje karata na licu mesta bi bio u gotovini. Da li sam ja u tom slucaju freelancer? Da li na prihod od karata imam obavezu placanja poreza i doprinosa, ako imam koje bi stope i osnovice bile u pitanju?
Hvala najlepse. Srdacan pozdrav,
Zivka
I ako ste freelancer imate obavezu da se registrujete kao preduzetnik. Od 1. januara 2022. godine su definisani novi uslovi za ovaj oblik rada. Preporučujemo vam da kontaktirate udruženje freelancera i preduzetnika za detaljnije informacije. možete ih kontaktirati preko sajta https://ufp.rs/kontakt
Zivim i radim u EU (boravisna viza), firma u srbiji bi htela da me angazuje za IT usluge, tako da bih morao da otvorim pausal/agenciju u srbiji.
Sta da ocekujem u ovom slucaju sto se tice poreza i doprinosa? Nisam zaposlen u Srbiji.
Koliko je ova situacija komplikovana s obzirom da nisam fizicki u Srbiji dobar deo godine?
Unapred hvala!
U slučaju da za firmu u Srbiji radite samo povremeno onda je bolje da sa njima sklopite ugovor o delu ili ugovor o privremenim i povremenim poslovima, i u tom slučaju firma koja vam isplaćuje naknadu snosi troškove poreza i doprinosa za vašu isplatu. Ukoliko ćete sa njima sklopiti neki dugoročni posao onda ima smisla da registrujete paušalnu agenciju. Visina troškova na mesečnom nivou zavisi od mnogo faktora. Prvo od opštine gde bi vi registrovali preduzetničku radnju, jer obavezni porezi i doprinosi za preduzetnike dosta variraju od opštine do opštine. Morate pre svega da uradite test samostalnosti i da izaberete šifru delatnosti za koju je dozvoljeno da se registruje firma kao paušalac. Više informacija možete naći na sledećim sajtovima:
https://www.pausal.rs/skola/pausalac/
https://blog.pausal.rs/preduzetnik-pausalac-i-knjigas/
Da li možete da nas uputite na propis/zakon po kojem je ta granica od 100 000 RDS regulisana?
Hvala!
Zakon o porezu na imovinu Deo 3 Clan 14
pasus:
Ako je vrednost nasleđenih, odnosno na poklon primljenih stvari iz st. 2. i 3. ovog člana, od istog lica u jednoj kalendarskoj godini, po svakom od tih osnova veća od 100.000 dinara, od oporezivanja se izuzima 100.000 dinara u toj kalendarskoj godini po svakom od tih osnova.
Otvorio sam pausalnu agenciju u junu i zamrzao je posle nedelju dana kad sam video da treba da platim oko 5000 evra godisnje poreza i doprinosa. Ja sam drzavljanin RS, zaposlen u EU gde placam porez i sve doprinose. Znaci nisam rezident RS iako cesto dolazim, imam stan i volim prosto. Hteo sam da otvorim PR da mogu lakse da pruzam usluge domacim klijentima.koji se interesuju. Imao bih nekoliko pitanja:
- da li sam u obavezi da placam PIO, i doprinose, obzirom da zemlja u kojoj zivim ima potpisan ugoVor sa RS o izbegavanju dvostrukog oporezivanja?
- bavim se bazama podataka. Da li sifra delatnosti mora da mi bude Racunarsko programiranje (najvisa osnovica) ili moze i Ostale IT usluge ili nesto trece? Gde mogu da vidim detaljniji opis delatnosti?
- da li sam ja kao nerezident u obavezi da placam porez na nekretninu u RS? To radim neprekidno vec 5 godina iako zivim van RS? Uredno mi stize u LPA svakog kvartala.
Hvala puno.
-
Pitanje vezano za PIO - vi svakako imate obavezu plaćanja dela doprinosa. Morate proučiti ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa zemljom u kojoj žitite i radite, u njemu je definisano kolika je olakšica. Svakako morate pribaviti dokaze, potvrdu o rezidentnosti, potvrdu o zaposlenju u inostranstvu itd i da iste priložite našoj poreskoj upravi.Šifra delatnosti: Vi možete registrovati pretežnu delatnost prema vašoj proceni ali vas to ne sprečava da se bavite i drugim delatnostima koje ste naveli u vašem osnivačkom aktu... link za šifre delatnosti vam šaljem u nastavku: https://www.beoecc.rs/sifre-delatnosti-za-preduzetnike-pausalce/
Porez na imovinu: ako imate imovinu na svoje ime u RS, obveznik ste poreza svakako.
Ja sam po zanimanju programer. Pre tridesetak godina radio sam intenzivno na
razvoju programa za državne organe u Srbiji. Pošto nisam imao registrovanu firmu
sva plaćanja su mi vršena preko ugovora o delu. Svaki takav ugovor sadržao je moje ime,
prezime, matični broj, broj lične karte, kako bi novac mogao da bude isplaćen.
Od uplaćene sume ja sam po pravilu dobijao nešto više od polovine. Ostatak je , kao i danas,
išao na porez i na doprinos za PIO.
Pošto sam se u međuvremenu približio penziji, pokušao sam u PIO fondu da utvrdim (s jednom od kopija uplate)
da li su ti doprinosi evidentirani u mom penzijskom stažu i doprinosima.
Nažalost, nigde ni traga ni glasa. Kao da ih nikad ni bilo nije.
Da biste pravilno razumeli, radi se o radu koji je trajao skoro 10 godina, paralelno s mojim stalnim zaposlenjem.
Da li postoji bilo kakav način da ove uplate uđu u sredstva koja su uplaćivana za moju penziju ?
O statusu ugovora o delu možete detaljnije pročitati na sledećoj stranici.
https://advokat-velickovic.rs/ugovor-o-delu
Ukoliko su vam stvarno uplaćivali doprinose u PIO fondu bi trebao postojati trag o tome. Ukoliko nema, kao što kažete, naša preporuka je da pokušate da prikupite dokumentaciju o ovim isplatama, obračune, izvode i sl. i da sa kopijom te dokumentacije odete u PIO fond. Primanja po ugovoru o delu ako ste istovremeno bili radno angažovani u nekoj firmi, mogu da utiču jedino na povećanje osnovice za penziju. Ukoliko u vreme obavljanja poslova po ugovoru o delu niste bili zaposleni, PIO fond bi vam za taj period trebao da upiše i staž.
Dosao sam u godine za penziju pa me interesuje da li i inostrane penzije podlezu oporezivanju?Radi se o americkoj penziji.Posto zivim zadnjih 13 godina u Srbiji hteo sam da mi se penzija salje na banku Inteza gde bih otvorio devizni racun.Da li ja moram svakog meseca po prispecu penzije od 1000 i nesto dolara da podnosim poresku prijavu i koliko je oporezivanje u tom slucaju?
Hvala .
Vi vašu inostranu penziju možete primiti u Srbiji i nemate nikakvu obavezu da bilo šta uplaćujete državi jer su porezi i doprinosi već plaćani u SAD.
Uskoro cu dobiti inostranu penziju pa me interesuje da li i penzije podlezu oporezivanju?Ja zivim zadnjih 13 godina u Srbiji i hteo bih da mi se penzija uplacuje na devizni racun banke Inteza.A ako se oporezuju da li ja moram svakog meseca da podnesem poresku prijavu po prispecu uplate.Inace penzija bi dolazila iz USA.
Odgovorili smo vam na prethodnu poruku. Nemate obavezu plaćanja bilo kakvih poreza ili doprinosa u Srbiji na inostranu penziju.
Izuzetno zanimljiv članak, kao i komentari. Pohvaljujem zaista!
Ja bih imala pitanje, naime student sam u drugoj državi u kojoj sam otvorila račun, devizni. Srpski sam državljanin. Za 6 meseci završavam studiranje i ističe mi boravišna dozvola - dakle vraćam se u Srbiju. U međuvremenu sam se zaposlila kao freelancer i novac mi leže na račun u banci u drugoj državi. Šta u tom slučaju ? Račun će mi svakako ostati aktivan....šta je vaš predlog i kako generalno gledate na tu situaciju.
Hvala
Izuzetno zanimljiv članak, kao i komentari. Pohvaljujem zaista!
Ja bih imala pitanje, naime student sam u drugoj državi u kojoj sam otvorila račun, devizni. Srpski sam državljanin. Za 6 meseci završavam studiranje i ističe mi boravišna dozvola - dakle vraćam se u Srbiju. U međuvremenu sam se zaposlila kao freelancer i novac mi leže na račun u banci u drugoj državi. Šta u tom slučaju ? Račun će mi svakako ostati aktivan....šta je vaš predlog i kako generalno gledate na tu situaciju.
Hvala
Račun u inostranstvu može biti otvoren i održavan samo pod određenim uslovima i uz odobrenje NBS. Inače je kažnjivo držanje novca una nerezidentnim računima u inostranstvu bez odobrenja Narodne banke. Detaljnije informacije možete naći na sledećem sajtu:
https://biznis.rs/vesti/otvaranje-racuna-u-inostranstvu-kaznjivo-ako-se-ne-ispostuju-tacno-propisani-uslovi/
Ja imam pausalno oporezivu radnju i ugovor sa stranom firmom za koju radim kao contractor, na racun preduzetnicke radnje primim blizu 6 miliona godisnje. Koliko sam troskove upoznat do 150 000 dinara dnevno u gotovini ne moram da pravdam kao ni novac koji prebacim na privatni racun.
Zanima me da li je taj novac koji podignem i trosim kao i novac koji prebacim na privatni racun (vecinu tako trosim) pa potrosim u fokusu zakona o utvrdjivanju porekla imovine. Naime, brine me jedna stavka u tom zakona koja navodi "izdatke za potrebe fizickog lica" koji ulaze u iznos na koji se treba utvrditi poreklo. Da li moze da se desi da me pozovu iz poreske i kazu uvecali ste imovinu za 18 miliona dinara u prethodne 3 godine i traze mi dokaz o poreklu, i kako ja pravdam to poreklo? Da li mi trebaju racuni ili su dovoljni izvodi iz banke i da li mogu da pravdam sve ili samo neke troskove?
Najlepse hvala.
Kao paušalac preduzetnik ste fizičko lice-firma, dok god imate godišnje prihode do 6.000.000 i paušalac ste, nemate brige oko dokazivanja porekla imovine. Čak i da neko potegne to pitanje imate izvode i KPO koji pravdaju poreklo novca.
Radim na recnim brodu za Svajcarsku kompaniju sa kojoj imam i svajcarski ugovor o radu. Svi porezi i doprinosi su placeni u Svajcarskoj tako da posedujem i svajcarski broj socijalnog osiguranja, kao i mesecne pay slipove i godisnje izvestaje o prihodima. I pored toga dobio sam resenje za 2017tu godinu za placanje poreza. Sta je potrebno da se prilozi da bi dokazao poreskoj upravi i izbegao dvostruko oporezivanje. Cisto sumnjam da su porezi u Srbiji veci od onih u Svajcarskoj te svaka razlika bi isla i korist visine poreza u Svajcarskoj?
Hvala unapred
Radim na recnom brodu za Svajcarsku kompaniju, posedujem sezonske Svajcarske ugovore. Svi porezi i doprinosi su placeni u Svajcarskoj, na osnovu cega i imam svajcarski broj socijalnog osiguranja, kao i mesecne pay slipove i godisnje izvestaje. Sta je potrebno da bi se dokazalo poreskoj upravi ovo cinjenicno stanje? Sumnjam da su porezi u Srbiji veci nego u Svajcarskoj te da bi morao da placam razliku
Detalje o propisima vezanima za uido možete naći na sledećem sajtu. Pročitajte ugovor koji Srbija ima sa Švajcarskom.
https://www.mfin.gov.rs/propisi/ugovori-o-izbegavanju-dvostrukog-oporezivanja
Nedavno sam sklopio ugovor o delu za 9000 RSD mesečno i mislim da bi bila sramota da od tog jedinog prihoda, koji ne pokriva ni režijske troškove, plaćam doprinose za PIO i zdravstveno... tim više što mi penzijski staž nije potreban i ne želim da mi tako mali iznosi ulaze u obračun za penziju.
U kalkulatoru za frilensere govori se o nekakvom novom predlogu da oni koji su zarađivali manje od 200 evra mesečno ne treba ništa da plate, pa je moje pitanje da li je taj predlog usvojen i da li se to odnosi i na ugovor o delu?
Vi nemate obavezu placanja poreza i doprinosa nego firma sa kojom ste potpisali ugovor o delu. Svakako PIO uplacen po ovom osnovu ce vam uticati na povecanje osnovice za penziju.
Lice koje ostvaruje ugovorenu naknadu po osnovu ugovora o delu ima pravo na uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje samo ako već prethodno nije zdravstveno osigurano po osnovu radnog angažovanja ili penzije, jer se doprinosi za zdravstveno osiguranje plaćaju samo po jednom, prioritetnom osnovu. To praktično znači da poslodavac koji ugovor o delu potpiše sa licem bez radnog angažovanja (nezaposlenim licen) ima obavezu uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,3 % od osnovice na koju se plaća i porez i doprinos za penzijsko osiguranje. Ukoliko ugovor potpiše sa licem za koje se već plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje, jer se radi o penzioneru, zaposlenom, poljoprivredniku i slično, za takvo lice postoji samo obaveza uplate poreza i doprinosa za penzijko i invalidsko osiguranje, ali ne i doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Kako racunam osnovicu za obračun?
Dolarima po srednjem kursu nbs?
po srednjem kursu NBS
8 godina sam radila i živela u inostranstvu. Svih 8 godina sam u zemlji boravka plaćala poreze i doprinose. Kada sam došla u Srbiju pre dve godine, novac sam prebacila sa svog računa u inostranstvu na svoj račun u Srbiji kao "savings" .
I dalje radim za istu inostranu firmu i dalje primam platu u inostranstvu ali povremeno novac prebacim na račun na Srbiji pod šifrom "troškovi života" .
I dalje plaćam porez na dohodak u inostranstvu.
Srbija nema zakon o duplom oporezivanju sa tom zemljom, pa me zanima da li period koji sam živela tamo kao i period koji živom ovde podleže plaćanju poreza.
Dakle 8 godina sam živela tamo, dve ovde, radila za istu firmu, tamo plaćala poreze a ovde samo prebacila novac.
Unapred hvala
8 godina sam radila i živela u inostranstvu. Svih 8 godina sam u zemlji boravka plaćala poreze i doprinose. Kada sam došla u Srbiju pre dve godine, novac sam prebacila sa svog računa u inostranstvu na svoj račun u Srbiji kao "savings" .
I dalje radim za istu inostranu firmu i dalje primam platu u inostranstvu ali povremeno novac prebacim na račun na Srbiji pod šifrom "troškovi života" .
I dalje plaćam porez na dohodak u inostranstvu.
Srbija nema zakon o duplom oporezivanju sa tom zemljom, pa me zanima da li period koji sam živela tamo kao i period koji živom ovde podleže plaćanju poreza.
Dakle 8 godina sam živela tamo, dve ovde, radila za istu firmu, tamo plaćala poreze a ovde samo prebacila novac.
Unapred hvala
Obaveza placanja poreza zavisi od vaseg statusa. Ta;nije treba da utvrdite u kojoj drzavi ste rezident. Prema onome sto ste napisali...vi ste rezident Srbije ukoliko su vasi zivotni interesi u Srbiji. Najbolje da se obratite savetniku u poreskoj upravi sa ovim pitanjem.
Trenutno sam zaposlena i prijavljena na punu platu u Srbiji - porezi, doprinosi, osiguranje, itd.
Želela bih da radim kao freelance dodatno, pa me zanima koja bi računica bila za tu dodatnu platu koja bi dolazila direktno na moj račun.
Hvala unapred na odgovoru !
Na narednom linku imate online kalkulator tako da mozete sami izracunati kolike su vase obaveze. Obzirom da ste u radnom odnosu treba da obelezite polje (check box) https://ufp.rs/kalkulator-2023/ Objasnjenje za varijante A i B imate na sledecem linku: https://ufp.rs/tabela-sa-obracunima-poreza-od-2023-azuri/
upravo sam dobila predresenje za porez iz 2017. godine- na resenju stoji 12.12 2022 ali je samo pismo poslano tek 30. januara 2023. da li se ovo racuna kao zastara? drugo pitanjs, ja zivim u Austriji od 2013. godine i 2017. godine sam cak rodila bebu pa se pitam kako je moguce da trebam platiti porez u srbiji kad ne zivim tamo vec godinama? nikad nisam odjavila adresu. molim za savet!
Resenje koje vam je poreska uprava poslala nije zastarelo.
Vi ne morate da odjavite svoje prebivaliste u Srbiji ali morate prijaviti u MUP-u kada menjate boraviste odnosno kada se preseljavate u inostranstvo i da ovu promenu prijavite poreskoj upravi. Vi ovde niste naveli o kakvom porezu je rec. Da biste se oslobodili obaveze placanja poreza (ukoliko su vasi zivotni i poslovni interesi u inostranstvu) morate poslati dokaz o tome poreskoj upravi. Najbolje da ih direktno kontaktirate i oni ce vam reci tacno sta od dokumenata treba da dostavite.
Можда овај коментар окарактеришете као чудан, али ја морам да Вас питам јер нисам баш најбоље разумео. У одговору на коментар из 15.11.2020 14:26 (кориснику @Sasa) напоменули сте да се порез обрачунава на основу уплаћеног своте новца послодавца са платформе UpWork, док сте у тексту који се налази непосредно пре почетка коментара написали да се опорезивање врши одмах након приспећа новца на неки од посредника PayPal, Payoneer... Моје питање гласи, шта је од овог тачно имајући у виду да при мом захтеву да се одређена свота новца са UpWork-а пребаци на PayPal врши опорезивање од стране UpWork-a и мени на PayPal рачун, са ког се онда одмах у року од 30 дана треба платити порез, леже свота новца умањена за 20%. Како је могуће да треба вршити самоопорезивање од своте новца која се налази на UpWork-у када промет новца, о којој пореска управа само и има увида, почиње од умањене вредности новца уплаћеног од стране UpWorka на рачун PayPal-a? Унапред Вам хвала на одговору.
Ukoliko nemate registrovanu delatnost, već ste novac primili kao fizičko lice po osnovu nekog neformalnog radnog angažovanja, potrebno je da sami u roku od 30 dana popunite i podnesete adekvatnu poresku prijavu nadležnoj poreskoj upravi.
U praksi, to može izgledati ovako:
Nakon izvršene isplate, od momenta kada Vam je novac raspoloživ za Vas nastaje poreska obaveza koju trebate izmiriti u roku od 30 dana. U okviru ovog zakonskog roka potrebno je popuniti i podneti PP OPO prijavu mesno nadležnoj poreskoj upravi (prema Vašem mestu prebivališta) i isplatiti novac. To znači da poreze i doprinose plaćate na iznos primljenog novca koji je umanjen za troškove platforme preko koje ste zaradili. Nadamo se da je ovo jasnije objašnjeno.
Konstantno se naglašava svuda ovo "inostrane firme", a za domaće mi nije jasno.
Hvala unapred
Freelanceri plaćaju poreze i doprinose samo za primljene prihode iz inostranstva gde ino firme ne plaćaju lokalno te poreze i doprinose a ta obaveza postoji u Srbiji. U Srbiji ako bilo koja firma angažuje fizičko lice za neke poslove i isplaćuje nadoknadu fizičkom licu, ta firma je u zakonskoj obavezi da plati poreze i doprinose za to lice a primalac prihoda nema dodatnih obaveza prema državi u momentu prijema novca. Što znači, status freelancer se odnosi isključivo za prihode iz inostranstva.
Decko mi radi u Poljskoj, i zeli da mi mesecno pomaze sa nekim manjim novcanim iznosom, da prezivim ovu inflaciju u Srbiji. Ne postoji obavljanje delatnosti, vec je u pitanju poklon. Da li moram placati porez na poklon/pomoc? Postoji li neki vid dokazivanja da je u pitanju poklon ili pomoc.
Ne znam gde da se obratim, PU bi trebala imati savetnike za gradjane.
Novcani pokloni do ukupnog iznosa od 100.000,00 na godišnjem nivou (kalendarska godina) su neoporezivi, svi iznosi iznad 100.000,00 su predmet oporezivanja i dužni ste da podnesete poresku prijavu i platite porez na poklon. Primer: u 2022 ste u januaru 15.01.primili 50.000 dinara u martu 25.03.ste primili 70.000 dinara. do 100.000 je neoporezivo 120.000,00 - 100.000= 20.000 je oporezivo i dužni ste da prijavite i platite porez u roku od 30 dana od prijema novca tj. do 24.04. ... svaka naredna uplata do kraja kalendarske godine je u celosti oporeziva.
Bavim se frilensom i interesuje me da li sam u obavezi da prijavim i platim porez onoga trenutka kada on pristigne na moj Upwork nalog koji nije povezan sa mojim računom u banci koliko ja znam.
Upwork nije elektronska institucija novca i taj novac na Upworku praktično i nije moj i neupotrebljiv je dok ga ne prebacim na PayPal ili na moj račun u banci u Srbiji, odnosno dok me Upwork ne isplati nakon mog zahteva za isplatu.
Samo imam tu nedoumicu.
Hvala unapred!
Momenat kada postajete obveznik plaćanja poreza/doprinosa je kada novac legne na vaš račun / tj kad možete sa novcem raspolagati. Dok je na Upwork-u taj novac još uvek nije vaš.
U aprilu ocekujuci sve ovo oko novog portala moj Upwork nalog sam updejtovao i uneo PayPal. U junu, krajem 2. portala mi je automatski Upwork bez mog znanja prebacio sav taj novac na PayPal. Eno ga, i dalje stoji na PayPal-u, i sta sad?
Da ga povucem u banku i da racunam da je 2. kvartal i racunam srednji kurs NBS u trenutku kada je novac poslat na PayPal, ili mora da gledam uplate iz 2021. i da trazim srednje kurseve iz 2021 godine? Ali kog onda portala uplacujem po ovom novom sistemu?
Ili da povucem sredstva u 3. kvartalu sada, pa posle 3.kvartala da cekam za par godina da li ce ili nece da mi stignu neke "kamate".
Glava me zabole, nikada manje sume nikada vise brige, u poreskoj slezu ramenima. Oni nisu sigurni ni da li srednji kurs za freelanser-e da bude od momenta kada sve pare legnu na rucun u banci u kvartalu ili od momenta srednjeg kursa na platformama.
Ok, svestan sam ja da je ovo mali iznos i nece se niko cimati oko toga, ali recimo da zelim da znam STA JE ISPRAVNO.
Momenat kada vase obaveze teku za uplatu poreza/doprinosa je momenat kada se novac pojavi na Upwork-u...ili na nekoj drugoj money transfer platformi.
Prema nasem misljenju ako imas vise od 15 godina, odgovor je, da mozes da radis kao freelancer uz placanje poreza i doprinosa prema Zakonu.
Porez od 20% koji je uveden od strane e-Baya od nove godine je porez u inostranstvu. Vi kao fizičko lice ako nemate preduzetničku radnju imate obavezu obračunavanja poreza i doprinosa kao free lancer. Više možete pročitati na našem blogu o free lancerima ili na sledećem linku https://fincon.rs/oporezivanje-frilensera-u-2023-godini/
Živeo sam u Americi konstantno od 2016 do 2022, odnosno imao sam centar životnih i poslovnih interesa isključivo u Americi u tom vremenskom periodu, i logično, bio sam 183+ dana van Srbije svake poreske godine od 2016-2022, ali u MUP -u nisam odjavio prebivalište kada sam napustio Srbiju 2016. godine, pa me interesuje da li sam u tom periodu (2016-2022) bio srpski rezident ili ne?
Video sam da ste nešto spominjali da je dovoljno to što neko formalno ne odjavi prebivalište u MUP -u da ga to automatski čini sprskim rezidentom, (iz ugla poreske uprave, kao da nikad nije ni napustio Srbiju!?), sto je meni potpuno suludo, jer je odjavljivanje formalna stvar, a faktička je da sam u Americi boravio i živeo preko 6 godina u kontinuitetu (čak nisam za to vreme (2016-2022) US ni jedanput napustio), dakle bio sam 100% američki rezident svih poreskih godina 2016/17/18/19/20/21 i 2022., pa me iskreno interesuje po kom to (internacionalnom?) zakonu neko može biti rezident 2 zemlje u isto vreme !??
Mislim, ako sam u tom periodu (2016-2022) zvanično bio poreski obveznik Sjedinjenih Država, kako mogu biti i poreski obveznik Srbije u isto vreme !??
Dodatno, nisam imao stan na svoje ime u Srbiji, nisam imao posao ovde, nemam (nisam imao) ženu, a ni decu.
Apsolutno ništa me nije vezivalo za Srbiju, samo je prebivalište formalno ostalo prijavljeno kod zeta, i onda sam se u Februaru 2016. preselio u Ameriku.
Treba mi precizna informacija da li sam bio rezident Srbije u periodu od 2016 do 2022 ili ne???
Do sada sam konsultovao mnogo advokata/poreskih savetnika i mišljenja su jako podeljena, bukvalno pola njih kažu da jesam rezident (jer nisam odjavio prebivalište), druga polovina njih kažu da nisam (jer to što nisam odjavio prebivalište je samo formalna činjenica, a najbitnija (i faktička) stvar je gde sam zapravo boravio/živeo/radio tih poreskih godina.
Zahvaljujem na odgovoru :)
Živeo sam u Americi konstantno od 2016 do 2022, odnosno imao sam centar životnih i poslovnih interesa isključivo u Americi u tom vremenskom periodu, i logično, bio sam 183+ dana van Srbije svake poreske godine od 2016-2022, ali u MUP -u nisam odjavio prebivalište kada sam napustio Srbiju 2016. godine, pa me interesuje da li sam u tom periodu (2016-2022) bio srpski rezident ili ne?
Video sam da ste nešto spominjali da je dovoljno to što neko formalno ne odjavi prebivalište u MUP -u da ga to automatski čini sprskim rezidentom, (iz ugla poreske uprave, kao da nikad nije ni napustio Srbiju!?), sto je meni potpuno suludo, jer je odjavljivanje formalna stvar, a faktička je da sam u Americi boravio i živeo preko 6 godina u kontinuitetu (čak nisam za to vreme (2016-2022) US ni jedanput napustio), dakle bio sam 100% američki rezident svih poreskih godina 2016/17/18/19/20/21 i 2022., pa me iskreno interesuje po kom to (internacionalnom?) zakonu neko može biti rezident 2 zemlje u isto vreme !??
Mislim, ako sam u tom periodu (2016-2022) zvanično bio poreski obveznik Sjedinjenih Država, kako mogu biti i poreski obveznik Srbije u isto vreme !??
Dodatno, nisam imao stan na svoje ime u Srbiji, nisam imao posao ovde, nemam (nisam imao) ženu, a ni decu.
Apsolutno ništa me nije vezivalo za Srbiju, samo je prebivalište formalno ostalo prijavljeno kod zeta, i onda sam se u Februaru 2016. preselio u Ameriku.
Treba mi precizna informacija da li sam bio rezident Srbije u periodu od 2016 do 2022 ili ne???
Do sada sam konsultovao mnogo advokata/poreskih savetnika i mišljenja su jako podeljena, bukvalno pola njih kažu da jesam rezident (jer nisam odjavio prebivalište), druga polovina njih kažu da nisam (jer to što nisam odjavio prebivalište je samo formalna činjenica, a najbitnija (i faktička) stvar je gde sam zapravo boravio/živeo/radio tih poreskih godina.
Zahvaljujem na odgovoru :)
Živeo sam u Americi konstantno od 2016 do 2022, odnosno imao sam centar životnih i poslovnih interesa isključivo u Americi u tom vremenskom periodu, i logično, bio sam 183+ dana van Srbije svake poreske godine od 2016-2022, ali u MUP -u nisam odjavio prebivalište kada sam napustio Srbiju 2016. godine, pa me interesuje da li sam u tom periodu (2016-2022) bio srpski rezident ili ne?
Video sam da ste nešto spominjali da je dovoljno to što neko formalno ne odjavi prebivalište u MUP -u da ga to automatski čini sprskim rezidentom, (iz ugla poreske uprave, kao da nikad nije ni napustio Srbiju!?), sto je meni potpuno suludo, jer je odjavljivanje formalna stvar, a faktička je da sam u Americi boravio i živeo preko 6 godina u kontinuitetu (čak nisam za to vreme (2016-2022) US ni jedanput napustio), dakle bio sam 100% američki rezident svih poreskih godina 2016/17/18/19/20/21 i 2022., pa me iskreno interesuje po kom to (internacionalnom?) zakonu neko može biti rezident 2 zemlje u isto vreme !??
Mislim, ako sam u tom periodu (2016-2022) zvanično bio poreski obveznik Sjedinjenih Država, kako mogu biti i poreski obveznik Srbije u isto vreme !??
Dodatno, nisam imao stan na svoje ime u Srbiji, nisam imao posao ovde, nemam (nisam imao) ženu, a ni decu.
Apsolutno ništa me nije vezivalo za Srbiju, samo je prebivalište formalno ostalo prijavljeno kod zeta, i onda sam se u Februaru 2016. preselio u Ameriku.
Treba mi precizna informacija da li sam bio rezident Srbije u periodu od 2016 do 2022 ili ne???
Do sada sam konsultovao mnogo advokata/poreskih savetnika i mišljenja su jako podeljena, bukvalno pola njih kažu da jesam rezident (jer nisam odjavio prebivalište), druga polovina njih kažu da nisam (jer to što nisam odjavio prebivalište je samo formalna činjenica, a najbitnija (i faktička) stvar je gde sam zapravo boravio/živeo/radio tih poreskih godina.
Zahvaljujem na odgovoru :)
Prema našem mišljenju vi niste bili rezident tokom 6 godina boravka i rada u SAD. Uostalom čak i da vas poreska uprava tereti za neke poreze, vi imate dokaz da niste bili u Srbiji, tako da to što niste odjavili prebivalište tačnije što nist prijavili promenu boravka u MUP-u to je formalna stvar sa tačke poreskih obaveza.
Obicno se strancima salju fakture prevedene na njihov jezik ali u Srbiji je praksa da se salju fakture na Engledskom jeziku. Postoje razne forme faktura u excelu na internetu koji mozete iskoristiti. u nastavku vam saljem neki od tih linkova pa vi vidite sta vam najvise odgovara.
https://mojknjigovodja.rs/obrasci-racun-faktura-otpremnica-otkupni-list-priznanica-invoice/
https://www.inv24.hr/hr/tpl/primjer+ra%C4%8Duna+%28fakture%29+u+excelu/
Potpisao sam ugovor o delu sa stranom firmom na neodređeno i potrebno je da uplaćujem porez na osnovu samooporezivanja. Na koji da izračunavam taj porez:
1. Ugovor o delu - 20% neoporezivo (IT usluge), 20% porez na prihod + PIO i zdravstveno
2. Neki od modela freelance oporezivanja?
Hvala na odgovoru!
https://www.capernaum.rs/kalkulator-ugovora-o-delu/
imate link sa online kalkulatorom za ugovor o delu. vodite racuna u koju kategoriju pripadate, ima razlike ako ste zaposleni i ako niste zaposleni
Potpisao sam ugovor o delu sa stranom firmom na neodređeno i potrebno je da uplaćujem porez na osnovu samooporezivanja. Na koji da izračunavam taj porez:
1. Ugovor o delu - 20% neoporezivo (IT usluge), 20% porez na prihod + PIO i zdravstveno
2. Neki od modela freelance oporezivanja?
Hvala na odgovoru!
Ovih dana mi je stiglo ''famozno privremeno poresko rešenje '' za 2019. Ja sam te godine zbog nedovoljno informacija na koji način se tretiraju frilenser uplaćivao samo za penziono. Da li bi dokazom o tome u poreskoj mogao da utičem na smanjenje iznosa poreza iz privremenog poreskog rešenja? Takođe, da li se dvostruko oporezivanje izbegava isključivo potvrdom iz poreske uprave zemlje odakle je doznačena uplata ili firma koja me je angažovala može da izda potvrdu o tome?
Hvala unapred na odgovorima.
Slobodan
privremeno poresko resenje - morate navesti na sta se odnosi, na koju vrstu poreza. Na koji porez mislite da uticete u smislu umanjenja? Ne mozemo da odgovorimo bez svih informacija o datoj situaciji.
Izbegavanje dvostrukog oporezivanja - jedan od osnovnih uslova je da pribavite POR - tj potvrdu o rezidentnosti od isplatioca prihoda (ovaj obrazac strano lice overava u svojoj poreskoj upravi i potvrda vazi za jednu kalendarsku godinu.) Potvrdu o rezidentnosti moze vam strana firma poslati i skenirano mailom i mozete takav dokument koristitiza oslobodjenje od poraza i / ili doprinosa sve u zavisnosti od uslova koju je ugovorila Srbija sa predmetnom drzavom.
Ugovore sa stranim zemljama mozete pogledati na sledecem linku:
https://www.mfin.gov.rs/propisi/ugovori-o-izbegavanju-dvostrukog-oporezivanja
Hvala unapred na odgovoru
Ako ste prodali kao fizičko lice, obveznik ste poreza na dohodak građana po osnovu drugih prihoda.
Ako je vaša fotografija (vaše autorsko delo), onda je to obračun poreza po autorskom ugovoru.
Ako ste preduzetnik, onda možete izdati fiskalni račun (i pre toga se registrovati za evidentiranje prometa preko fiskalnog uređaja) i ne plaćate ništa kao fizičko lice, nego kao preduzetnik.
Ako imate doo, onda treba samo izdati račun. Za toliko će se povećati oporeziva dobit i platićete 15% poreza na dobit na taj promet u ukupnom plaćanju poreza na dobit.